Isplati li se… Biti dobar?

Isplati li se biti dobar pozitivna psihologija
Isplati li se biti dobar pozitivna psihologija

Pozitivna emocija generira pozivan osjećaj. Dok činimo dobro, osjećamo se bolje, a naš se mozak mijenja i ‘učitava’ načine kako ćemo svakodnevno demonstrirati sve više i više ljubaznosti i dobrote

Bojite se da je lijepo ponašanje, ljubaznost, blagost i dobrota izgubila smisao u današnjem svijetu? Mislite da su prevladali ‘lošI’ dečki ili hohštapleri i potpuno preuzeli stvari u svoje ruke? Niste jedini, sigurno, ali ipak: isplati li se biti dobar?

Baš kao što su se neuroznanost i društvene znanosti složile da fizička aktivnost, meditacija i određeni tipovi psihoterapije mogu pozitivno utjecati na naš mozak, tako su pozitivnim djelovanjima uključile i ljubaznost i blagost. Da, da, dragi naši coolklubovci, budite dobri jer se to isplati! Budite dobri jer to mijenja naš mozak – naravno na bolje!

[lightbox link=”http://coolklub.com/wp-content/uploads/2014/05/Davidson_Rich_brain03_7494.jpg#”]Richard Davidson,[/lightbox] profesor psihologije na University of Wisconsin-Madison bio je inspiriran razgovorom s Dalai Lamom, koji ga je kao znanstvenika pitao: “Zašto ne možemo koristiti modernu neuroznanost kako bi naučili više o dobroti, blagosti i suosjećanju? ”

Dvadesetak godina kasnije, profesor Davidson zaključio je na temelju provedene studije (od bolesti do općeg zadovoljstva i zdravlja) da često nemamo dovoljno stečenih i naučenih vještina i tehnika kako da sami pospješimo svoje zadovoljstvo. Suprotno tome, moderna neuroznanost jasno kaže da uz uporne treninge možemo maksimalno iskoristiti neuroplastičnost mozga i pokloniti sami sebi najljepši ružičasti pogled na svijet, pozitivan stav i zapravo sreću.

ČITAJTE JOŠ: Neuroplastičnost: Kako vježbati pamćenjet?

 

Zašto je trening bitan? Treninzi (kako fizički tako i oni mentalni) kreiraju zapis, put i vezu u našem mozgu. Djeca i adolescenti ne uče se biti dobri razmišljanjem i pričanjem (kao i odrasli uostalom). Nego, svi mi jednako i najbolje učimo kad djelujemo.

Dobrota, ljubaznost i blagost kao emocije u samom djelovanju postepeno nas čine snažnijima i stabilnijima.

Pozitivna emocija generira pozivan osjećaj. Dok činimo dobro, osjećamo se bolje, a naš se mozak mijenja i ‘učitava’ načine kako ćemo svakodnevno demonstrirati sve više i više ljubaznosti i dobrote. Pitate se kako možemo trenirati dobrotu? Jednostavno….

Za početak pokušajte primijetiti kad je netko prema vama ljubazan i sjetite se tog osjećaja, još bolje uzvratite istom mjerom! Tako ne samo da ćete trenirati svoj mozak, već ćete se svakim danom osjećati sve bolje i bolje i bolje, jer da, isplati se biti dobar!

Izvor: D. Tanenbaum „Changing brains for the better“

Vezana tema: 

Znate li što je neuroplastičnost?

More from @B_arrow

Ovo je pet najboljih i najbogatijih celebrity chefova na svijetu

Tko je gdje počeo i sa kime? Tko zarađuje više,...
Saznaj više

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *