Kako prevariti mozak (i zaustaviti lažna vibriranja i zvonjave mobitela)?

phantom vibration syndrome
phantom vibration syndrome

Znate već, iz vrećica vam ispadaju stvari, a vi se hvatate da džep hlača jer ste sigurni da pamtenjaković zvoni, a kad ono – zero, nada, nula bodova. Prevareni ste (opet)!

Dogodilo se i vama. Siguran sam. Lažna vibracija ili zvonjava mobitela javlja se kod velikog broja korisnika mobilnih telefona. Znate ono, spuštate teške vrećice na pod, pretražite svaki džep da bi potom izvadili mobitel koji  – nit zvoni niti vibrira.

Stvar je u tome da većina nema pojma kako to objasniti. Čašica previše? Haluciniranje? Godine? Ništa od toga. Zapravo je zabavno, a vezano je uz mozak. Taj ‘mučki prevarant’, kako bi rekao jedan naš nogometni prvoborac, stvarno se ponekad zna našaliti s nama.

Čitajte dalje. Zanimljivo je.

Među prvima koji je o ovoj temi postavio stručnu tezu bio je psiholog David Laramie s Beverly Hillsa. Učinio je to ‘davne’ 2007. Krenuo je istraživati fantomska vibriranja i zvonjave mobitela nakon što je i sam primijetio da mobitel provjerava kada za to uopće nema potrebe, a potom su mu i pacijenti, onako usput, priznavali da se slično događa i njima.

“U pitanju je moderni način života i naša veza s tehnologijom koja nas prati ili mi pratimo nju,” pojasnio je tada. Pet godina kasnije, zbog učestalosti fenomena, Macquarie Dictionary je složenicu ‘phantom vibration syndrome’  – sindrom fantomskog vibriranja – proglasio za riječ(i) godine.

Iako ovaj sindrom i nije nešto što bi nas trebalo brinuti – osim što ponekad uistinu zastanemo i malo se zamislimo – stvar je u tome da je uistinu intrigantan. Mislim, ponekad se pokušam fokusirati na mobitel i uhvatiti samog sebe u zabludi – nema šanse. Opet, ponekad mi ‘zvoni’ cijeli dan. Inače ne haluciniram i mislim da sam prilično zdrav, a vjerujem – i vi.

Što je onda uzrok toj fantomskoj zvonjavi/vibraciji?

Haluciniranje je pretjerana riječ. Ima bolja, i u ovom slučaju vjerojatnija, a to je: pareidolija. Što je pareidolija? Ne, nema veze s parama, a Wiki kaže: psihološki fenomen u kojem ljudi percipiraju nekakvo značenje u apstraktnom stimulusu.

CoolKlub kaže: To je ono kada u oblaku ‘spazite’ ovčicu na pojilu, profil Elvisa ili Nečastivog. Nije vezano samo za oblake, na netu se nađe popriličan broj dokaza za pareidoliju, jedan od najboljih koje sam našao je ovaj kada je netko u svom [lightbox link=”http://coolklub.com/wp-content/uploads/2014/10/grilledcheese_0825.jpg#”]toastu vidio Djevicu Mariju[/lightbox] i to fino naplatio.

U principu to je kada vam se mozak ‘zanese’ prema određenom obrascu (vidite dalmatinere ako dovoljno dugo gledate u točkast papir), a u slučaju lažne zvonjave, doktor Laramie primijetio je ovo:

Svojedobno je na mojem mobilnom telefonu postojala melodija zvona vrlo slična zvukovima koji me svaki dan prate i na koje sam i inače često nailazio. Kada sam promijenio zvuk na mobitelu lažna zvonjava jednostavno je prestala.

MOGLO BI VAS ZANIMATI: Zagreb na 9. mjestu na NomadList.io, popisu najboljih gradova za rad na daljinu

 

Prema njegovim riječima, mlađi ljudi češće proživljavaju ovaj fenomen (jasno je, jer stalno vise na mobitelima) i oni koji su emotivno za nj vezani (oni koji čestim provjerama telefona nastoje smiriti živce, žele se isključiti iz dosadne konverzacije) i slično. S druge strane, starija publika i tehnofobi ovaj fenomen ne doživljavaju tako često. Dakle, promjena tona zvona može pomoći.

A što je s lažnim osjećajem da vam telefon vibrira?

Za ovo pojašnjenje pobrinuo se prof. Sliman Bensmaia, neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Chicagu čija je specijalnost osjet dodira.

On kaže: U koži postoje dvije vrste receptora koji prepoznaju vibracije. Meissnerova tjelašca, receptori za lagane vibracije i, u potkožnom tkivu široko rasprostranjena Pacinian zrnca, receptori za osjet visokofrekventnih vibracija. Većina mobilnih telefona vibrira od 130 do 180 hertza što je na samoj sredini raspoznavanja oba receptora.

Kao i Laramie, Bensmaia također smatra da je fantomsko vibriranje povezano s unaprijed određenim obrascem. Na primjer, to je isto kao kada u potpunom mraku možete vidjeti obrise namještaja. Jednostavno ‘znate’ da su tamo. Mozak ih ‘vidi’.

U slučaju mobitela, ono što se događa jest to da vam se odjeća prilikom tarenja o kožu vara receptore. Mozak, naučen na određenu vibraciju unaprijed pretpostavlja o čemu je riječ (mobitel) i ‘tjera’ vas na provjeru.

Nije jasno u kojem se točno dijelu mozga javlja ova varka (osim da je očito riječ o dijelu zaduženom za osjet dodira).

Ako je ovo točno možete provjeriti i sami. Mobitel će vam fantomski zazvoniti samo onda kada se nalazi tamo gdje ga i inače držite (džep traperica, prepone), neće se dogoditi kada ste na primjer goli u kupaonici ili je mobitel na stolu.

Ako ste kojim slučajem u deset posto populacije koju vrlo često smeta ovaj fenomen, zapravo je jednostavno riješiti ga se. Mobitel nosite negdje drugdje ili isključite vibru kada vam zaista nije potrebna. Mozak će brzo primijetiti promjenu i prestati vas zezati.

I da. Ako kojim slučajem nosite mobitel u džepu [lightbox link=”http://coolklub.com/wp-content/uploads/2014/10/samt-hlace.jpg#”]samt hlača[/lightbox] – prestanite. Osjećaj se javlja dvostruko češće!

Vezane teme:

Jeste li nomofob? Velike su šanse da je odgovor potvrdan

Kako smo preživjeli digitalni post i je li nas uhvatila kriza?

 

More from Claudio Kramaric

Razgovor za posao i pitanja

Bio sam na razgovoru za posao i u dvije zadnje...
Saznaj više

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *