Kondicija Vs. Fitness: Kako znati da li vježbate dobro?

kvalitetno vjezbanje zdravo vjezbanje
kvalitetno vjezbanje zdravo vjezbanje

Energetski sustavi, laktati, aerobno, zdrava prehrana, Vo2max., sve su to izrazi s kojima se susrećete makar ste tek krenuli s treninzima. Vrijeme je da pokušamo pojasniti neke od njih

Proljeće je i službeno počelo. Ne moram provjeravati datume u kalendaru, dovoljno mi je da vidim ‘navalu’ novopečenih vježbača u fitness centrima. Svake godine se ponavlja isti scenarij: moramo nekako naše tijelo dovesti u prihvatljiv format za badiće i ostale ‘acessories’ koje zahtijeva ljeto.

Promatrajući sve te vježbače oko sebe, a s dovoljno znanja o tjelovježbi i njezinom  dijelovanju na organizam odgovorno tvrdim da oni koji vježbaju bez kontrole certificiranog fitness trenera vježbaju krivo i time narušavaju svoje zdravlje! Ovim postom želim Vam usmjeriti pažnju na nekoliko činjenica koji biste trebali znati prije nego što se upustite u vježbačke vode.

Što je zapravo fitnes? Definira se kao sposobnost organizma za izvođenje fizičke aktivnosti, a sama fizička aktivnost zahtijeva:

• funkcionalni kardiopulmonalni sustav (srce i pluća)

• mišićnu snagu i izdržljivost

• muskoleskeletnu fleksibilnost (mišići i kosti)

Danas ćemo se zadržati na kardiopulmonalnom sustavu. Kada tek započinjemo s vježbanjem, obično se brzo zamorimo i opravdavamo se frazom ‘nemam kondicije’. Apsolutno točno! Kondicija je zapravo odlika kardiorespiratornog fitnesa i ima izrazito pozitivne učinke na srčanožilno (kardiovaskularno) zdravlje. Da bi uopće mogli vježbati (i živjeti) potrebna nam je energija.

Energiju dobivamo iz hrane koju unosimo (zato se toliko i pridaje važnost pravilnoj prehrani), odnosno iz ugljikohidrata, proteina i masti. Svi ovi energetski sustavi daju svoj prihod tijekom vježbanja. Sada stvari postaju malo kompliciranije. Tijekom različitih fizičkih aktivnosti, svaki od ovih energetskih sustava daje različiti doprinos, odnosno neki manje, neki više.

NOVO: CityTrail, vodimo vas na novu avanturu u trčanju!

.

1) Pri laganim fizičkim aktivnostima energetski doprinos se prvenstveno dobiva iz masti i ugljikohidrata uz prisustvo kisika (tzv. aerobne aktivnosti).

2) Kod umjerene tjelovježbe energiju nam osiguravaju ugljikohidrati (također uz pomoć kisika).

3) Pri teškim fizičkim aktivnostima dolazi do nemogućnosti daljnjeg korištenja kisika te se ugljikohidrati razgrađuju bez prisustva kisika (tzv. anaerobne aktivnosti) i dolazi do povećane produkcije mliječne kiseline, odnosno laktata što izaziva onu gadnu bol u mišićima (vrhunski sportaši znaju reći: ‘Zakiselio sam se’.)

4) Svaka daljnja fizička aktivnost izaziva štetne utjecaje na organizam i dovodi do sindroma pretreniranosti. Ukoliko ne osiguramo dovoljno energije (putem hrane) našim tijelima tada dolazi do katabolizma, odnosno do iskorištenja naših zaliha energije koje je organizam spremio u jetri i mišićima (za ‘crne dane’) te dolazi do ‘propadanja’ mišićnih stanica.

Kako znam da li pravilno (i dobro) vježbam? Vjerujem da je većina Vas ‘guglala’ tražeći savjete o tjelovježbi i naravno odmah naišla na famoznu formulu 220-dob. Ova formula se koristi kako bi odredili maksimalni puls koji ne bi smijeli prekoračiti tijekom tjelovježbe (postoje iznimke, ali se uglavnom odnose na vrhunske sportaše).

ČITAJTE TEST TRENINGA RIPPED OFF: Krvavo ću vježbati 30 dana – da li se trud isplati?

.

Obzirom da je ovo nije baš previše individualiziran pristup, danas se preferira određivanje parametra koji se naziva VO2 max., odnosno  maksimalni primitak kisika, a definira se kao razina primitka kisika u minuti pri kojoj daljnje povećanje radnog opterećenja ne dovodi do daljnjeg povećanja primitka kisika.

Znam, zvuči malo komplicirano, pojednostavljeno VO2 max. je razina opterećenja kod koje više, bez obzira koliko disali, neće doći do porasta kisika u tijelu i on se neće moći koristiti u onim gore opisanim energetskim sustavima.

To ne znači da ćete izgubiti svijest ili da će se nešto ružno desiti, jednostavno će se Vaš organizam preusmjeriti na trošenje energetskih zaliha bez kisika, ali će doći do nagomilavanja laktata (mliječne kiseline).

Kako određujemo VO2max? Jednostavno: ergospirometrijskom metodom o kojoj sam pisala u jednom od predhodnih postova i koja je postala ‘must do’ kako za profesionalne sportaše, ozbiljnije rekreativce ali i za sve one koje žele ‘pametno’ vježbati.

.

[divider]O AUTORICI [/divider]

Alenka BrozinaDr. Alenka Brozina, specijalist internist, zaposlena je opatijskoj Thallassotherapiji. Duži niz godina bavi se sportskom kardiologijom, funkcionalnim testiranjem sportaša i dijetoterapijom. U slobodno vrijeme proučava kliničku fitoaromaterapiju. Kao liječnica, naglasak stavlja na holistički (cjelovit) pristup čovjekovom zdravlju.

Voditeljica je Udruge Centar Adenium čiji je cilj promicanje kliničke fitoaromaterapije i holističke medicine.

 

More from Alenka Brozina

COOL trikovi u borbi protiv proljetnog umora (fjaka)

Vani sunce i konačno lijepo vrijeme, a kod vas malaksalost...
Saznaj više

2 komentara

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *