Neuroplastičnost: Kako vježbati pamćenje

Kako poboljsati pamcenje
Kako poboljsati pamcenje

Iako možemo reći da mozak funkcionira prema principu ‘use it or lose it’, nevjerojatno koliko je važno svakodnevno ga koristiti na drugačije načine kako bi se razvijao


Prije više od stoljeća svi su, uključujući i znanstvenike, vjerovali da jednom kada osoba dosegne srednju dob, polako ali sigurno gubi kognitivne sposobnosti. Početkom 20. stoljeća postalo je jasno i dokazano je da su mogućnosti mozga itekako obnovljive i nadogradive.

Danas, lako možemo reći da mozak funkcionira prema principu ‘use it or lose it’ i nevjerojatno koliko je važno svakodnevno ga koristiti na drugačije načine kako bi se razvijao. Prema neuroplastičnosti naš se mozak neprestano mijenja u odnosu na okruženja i ponašanja. Dokaz? Svakodnevni posao. Mailovi, pozivi, sastanci, prezentacije, dogovori. Da o obiteljskim obavezama i ne govorimo. I sve je nekako važno i sve pamtimo. Kako nam to uspijeva?

Neuroplastičnost

Neuroplastičnost je zapravo fantastična sposobnost mozga da se mijenja i reorganizira. Formira nove veze između postojećih stanica. Osim genetskih faktora, okoline u kojoj osoba živi, njena aktivnost igra najveću ulogu u snazi te sposobnosti. Jedan od najdramatičnijih primjera neuroplastičnosti dolazi nam iz Londona. Točnije istraživanja na približno 2000 ljudi koji su aplicirali za taksi dozvole.

Da bi dobili dozvolu, taksisti u Londonu  provedu dvije godine u mapiranju grada i svladavanju gradske mreže ulica. Jednu po  jednu, ugao za uglom. Ako se dobro sjećamo jednog dokumentarca ovdje govorimo o desecima tisuća podataka. Istraživanjem se htjelo saznati kakve se promjene događaju u mozgu tijekom te dvije godine intenzivnog učenja (pamćenja). Skeniranje je pokazalo da budućim taksistima raste hipokampus – dio mozga iznimno bitan za  pohranjivanje sjećanja. Drugim riječima tu ljudi proširivali su svoju memoriju.

Ne morate biti taksist da bi…

…vježbali svoj mozak ali itekako možete poraditi na svojem pamćenju ili pomoći djetetu da se razvija još brže. Kako? Odgovor je kognitivni trening!

Jedan od takvih treninga, o kojemu smo već pisali i koji dokazano (barem u našem slučaju) djeluje jest Lumosity. Lumosity pomaže zdravim osobama, osobama koje su preboljele rak, starijima ali i djeci s poremećajima da se brže dovedu u bolju formu. Kako Lumosity pomaže?

Tako  da putem niza posebno osmišljenih (jednostavnih) igara izaziva mozak i potiče ga na djelovanje. Istraživanje  o kojemu govorimo pokazalo je da ponavljanje određenih aktivnosti poboljšava kognitivne sposobnosti. Igre u Lumosytiju – kognitivne i neuropsihološke – su jednake ali se međusobno stalno izmjenjuju i kako napredujete sve su teže i teže, što sprječava stvaranje navike i mehaničkih poteza.

Nama je COOL što su upravo te igre liječnici koristili 40 godina, a sada su  javno dostupne. Ako se uključite u zajednicu, vidjet ćete i sami, koliko god vježbali uvijek ćete postići drugačiji rezultat. Ponavljanja su u pravilu rijetka, a rezultati bolji ili lošiji od osobnog rekorda. Stvar podjseća na igricu ali je daleko više od toga!

Što možete naučiti? Ako želite razvijati svoj mozak i spriječiti da se sa vremenom pretvori u kašu, mijenjajte detalje u svojem životu što je češće moguće.

Zanima vas više? Pročitajte naš tekst ‘Što je neuroplastičnost’. Isto tako možda će vas zanimati korisni savjeti o tome Kako bolje pamtiti imena. 

More from Claudio Kramaric

Lista želja: Napravite je danas i neće vam biti žao

Najpoznatija lista želja (Bucket list) je ona istraživača Johna Goddarda, originalnog Indiana...
Saznaj više

2 komentara

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *