Pet zlatnih pravila konkurentnosti

Pet zlatnih pravila konkurentnosti

Najbolji recepti su jednostavni: brašnu i vodi dodate malo jaja i imate palačinke. Dodajte im kvasca i imate kruh. Možda je vrijeme da počnemo primjenjivati sličan minimalizam i na našu ekonomsku situaciju


Kuhaju, mute, mijese i sumanuto isprobavaju sto i jedan recept kako da ova naša mala državica s naizgled velikim potencijalom i mnogim mogućnostima konačno izađe iz gospodarske krize. Podsjećaju nas, kao i vjerojatno mnoge od vas, na onog [lightbox link=”http://coolklub.com/wp-content/uploads/2013/11/muppet.jpg#”]kuhara iz Muppet Showa[/lightbox] kod kojeg na kraju lete lonci i eksplodira kuhinja i nikada jelo nije spremno za posluživanje. Kuharu je možda zabavno, no, nama, cijeli cirkus nije više nimalo smiješan.

I tako, svi čekamo da se na našoj sceni pojavi kuhar koji će osmisliti recept izlaska iz krize. Recept od kojeg će se naše nepce razgaliti, a sva naša osjetila uživati u savršenom skladu. Recept od kojeg ćemo konačno zaboraviti gorak okus koji nam ostavljaju začini svakodnevnice: visoka stopa nezaposlenosti, visoke kamatne stope, sve manje mirovine, manjak perspektive i puno previše korupcije.

Nabacivanje razno raznih mjera, baš kao i nabacivanje razno raznih začina, ne funkcionira. Da to shvatimo ne moramo biti nuklearni fizičari. Odavno znamo da jedino što ćemo takvim nabacivanjem dobiti je nejestivo jelo, koje, kako narod kaže, pas s maslom ne bi pojeo.

I tako, nakon pomalo bljutavog uvoda, prelazimo na COOL stranu priče. Mislim, da bi se mnogi složili s tvrdnjom da su najbolji recepti zapravo jednostavni. Kako oni za život, tako i oni za odličan obrok. Pokušajte se samo prisjetiti kolika fina jela možete dobiti na osnovi samo brašna i vode. Dodajte mu malo jaja i imate palačinke. Dodajte mu malo kvasca i imate kruh. Možda je vrijeme da započnemo sličan minimalizam primjenjivati i na našu ekonomsku situaciju.

Da li postoje parametri koji garantiraju uspjeh i brz oporavak u slučaju krize i koji su to? Što da miješamo s čim i zašto kiselo, slatko, slano, papreno i ljuto nikada ne ide zajedno. Možda je najbolje da krenemo učiti od poznatih chef-ova.

Primjeri najuspješnijih zemalja svijeta izvrstan su model učenja. Krenimo dakle s isprobanim receptima koji rade. Što nam oni govore?

Na listi najuspješnijih svjetskih ekonomija posljednjih godina ističe se Australija, dovoljno je pogledati našu Listu deset najboljih gradova za život i sve će vam biti jasno. Neki kažu da je to zbog  toga što je u svjetsku krizu ušla s dobrom pozicijom u gotovinskim zalihama i visokim suficitom. Drugi, da su joj velike zalihe i izvoz željezne rude omogućile rast i razvoj. Međutim, dokazi ukazuju suprotno. Danska, Španjolska, Finska, Island i Čile također su imale visoke suficite 2008. godine no svejedno su doživjele dramatičan pad i nisu izbjegle recesiju kao Australija. Suprotno njima, Indija, Izrael, Poljska i Slovačka su imale deficit, ali su relativno brzo izašle iz krize.

Uspjeh Australije nije se dogodio niti radi željeza, jer izvoz željeza nije spasio Brazil. Isto tako zlato i ostale mineralne rude nisu spasile Rusiju, SAD  ili Južnu Afriku i nisu ih učinile imunima na krizu.

Iako su snažne banke pomogle (a to imamo i mi) – suficit, gotovinske i mineralne rezerve, te iznimno velik izvoz u Kinu nisu prema analizi vrhunskih ekonomskih stručnjaka odigrali ključnu ulogu u činjenici da se Australija u posljednjih šest godina na svjetskoj ljestvici popela s dvanaestog na prvo mjesto.

Recept koji bi mogli primijeniti na Hrvatskoj zove se Stimulus package i obuhvaća mjere stimulacije provedene 2009/10 godine. U sklopu tih mjera australska vlada preusmjerila je velike količine novaca direktno u budžete malih kućanstava, bez ograničenja, da ih potroše kako god žele.

australia
Australija se s recesijom borila, zamislite, cijeli jedan kvartal! Foto: Wiki

Prema OECD-u u prvih par mjeseci mjera, za kućanstva je otišlo čak 3.3% BDP (svjetski prosjek je 0.7%). Do kraja 2010. godine Australija je na iste potrošila čak 10% od BDP iz 2007. godine. Drugi dio mjera bile su investicije u infrastrukturu. Poticanje potrošnje, iako potpuno suprotno onome što mi radimo godinama, dalo je izvrstan rezultat. Pokrenulo je investicije, potaklo rast i razvoj i otjeralo krizu.

Zbog navedenog, Australija se s recesijom borila, zamislite, cijeli jedan kvartal!

Australija je prema Forbesu u 2013. godini zemlja s najpoticajnijom poduzetničkom klimom na svijetu. Ocjenu mogu zahvaliti jakim institucijama, educiranoj i produktivnoj radnoj snazi, kao i izuzetno snažnoj kulturi ulaganja u istraživanje i razvoj.

No, nije samo australski recept interesantan i vrijedan pokušaja. Onaj švicarski, vrlo je sličan te se treba svakako naći visoko na ljestvici isprobanih delicija. Delicija u kojima mogu uživati stanovnici Švicarske.

[divider]Pet stvari koje ističu Švicarsku kao velesilu svjetske ekonomije [/divider]

1) Imaju izvanrednu zdrastvenu zaštitu, no istovremeno njihova vlada na istu troši najmanje novaca u razvijenom svijetu, sve zahvaljujući Santésuisse sistemu. Osim toga Švicarci su jedni od najzdravijih ljudi na svijetu.

2) Švicarci nisu samo zdravi, oni su i sretni. Prema UN-ovom izvještaju za 2013 godinu tzv. World Happiness Report, Švicarci su treća najsretnija nacija na svijetu.

3) Investiraju u visoko obrazovanje, imaju najbolje škole za management u svijetu, te najbolje osnovne škole.

4) Vode iznimnu brigu o svojim talentima i inovacijama. Švicarska je najinventivnija zemlja svijeta i druga po produktivnosti. Ona je također uspješna u privlačenju talenata iz drugih dijelova svijeta jer je stvorila pravu klimu za ljude koji žele pokrenuti vlastiti posao. Njihovo intelektualno i materijalno vlasništvo uvijek je dobro zaštićeno. (Čak 99% švicarske ekonomije čine mala i srednja poduzeća).

5) Švicarska ima opću klimu u kojoj ljudi mogu napredovati i uspjeti.

I tako, malo pomalo, čini mi se da smo došli do dobrog recepta – mischunga između švicarskih principa i australskog primjera, do „pet zlatnih pravila konkurentnosti“ (prema Svjetskom gospodarskom forumu):

 1) proizvodnja, diverzifikacija, izvoz

 2) investicije u infrastrukturu

 3) obrazovanje

4) podrška malim i srednjim poduzećima

5) provedba poreznih zakona i održavanje socijalne jedinstvenosti

Ovih pet pravila konkurentnosti čine zdravu ekonomiju i uz njih bi čak i naša mala državica relativno brzo mogla izaći iz krize.

More from @B_arrow

Deset činjenica o Pinterestu koje trebate znati

Pinterest i LinkedIn popularnije su društvene mreže od Twittera, objavio...
Saznaj više

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *