Zašto bi trebali čitati o startupima i ICT industriji

startup
startup

Ne znam kako doživljavate sve ostale domaće vijesti, ali ja smatram da su one o domaćim startupima gotovo jedino pozitivno štivo koje u našim medijima možete pročitati


Nedavno sam pročitao tekst. Ne znam da li u printu ili na webu, ali jedna rečenica išla je otprilike ovako: ‘I ne, neće se Hrvatska izvući štancanjem aplikacija koje šačica startupa prodaje za dolar ili dva…’

Autor je pretpostavljam htio reći kako su nama potrebne puno snažnije i dramatične promjene, zapravo industrije koje će nas izvući iz ponora u kojem smo zapeli.

Nisam ekonomski analitičar. Ne želim ulaziti u to koje nam i koliko industrije treba. Jasno je kao dan da nam treba. Na kraju krajeva, u tjednu koji je upravo na izmaku, vijest tjedna (ako ne i mjeseca i godine) pripada industriji. Točnije tvrtki Končar i njihovu tranformatoru po koji je u Zagreb došao nebeski div Antonov 225. Tvrtke čiji bi direktor svakako trebao napisati knjigu ‘Kako smo izbjegli privatizaciju na Hrvatski način i rasturamo….’ Vjerujem da bi bila bestseller.

No, vratimo se na početak ovog teksta i po meni vrlo nepravednom odnosu prema tvrtkama koje ‘štancaju aplikacije za dolar ili dva’. Ne znam kako vi doživljavate sve ostale domaće vijesti, ali ja smatram da su one o domaćim startupima i ICT industriji gotovo jedino pozitivno štivo koje u našim medijima možete pročitati.

To su jedini tekstovi koji mlade mogu ohrabriti. To su jedini tekstovi nakon kojih mladi stručnjak može uzeti adresu i pokucati na vrata. Neki kažu da takvi tekstovi nastaju iz očaja u nedostatku drugih pozitivnih primjera. Ja bih rekao da je očajno navoditi ‘očaj’ i ‘startup’ u istoj rečenici.

Zamislite da iz očaja nastaju tekstovi o turizmu (uz ICT jedinu našu granu koja svake godine bilježi rast)?

Dakle. Ne čitam te tekstove iz očaja i ne smatram da nastaju iz očaja. Upravo obrnuto, smatram da su itekako potrebni i imam dojam da taj novinski papir potrošen na teme o IT sektoru konačno služi nečemu dobrome.

Takve tvrtke osmišljavaju proizvode iako znaju da nisu jedini i da je pitanje da li će se baš njihov, među tisućama drugih, ‘zalijepiti’ i postati relevantan potrošačkom društvu. Kada nešto proizvedu to ili radi ili ne radi. Trećeg nema. Koliko je takvih uspješnih industrija u Hrvatskoj?

Zato ja obožavam vijesti o Drapu, iStudiu, Anctu-u, Mono softweru, Ad conu, Inchoo-u, Dekoderu i desecima drugih. Zato jer iz njih izbija pozitiva nakon koje će neka novinarka odlučiti peći torte, nezaposleni softveraš početi raditi na svojoj aplikaciji, nezadovoljni dizajner otići raditi na svojemu vinu.

I tako dalje i tako dalje.

CoolKlub će uvijek pratiti isključivo takve pozitivne trendove i ne, to ne znači da zatvaramo oči pred problemima.

Svak tko je pogledao [lightbox link=”http://coolklub.com/wp-content/uploads/2013/10/Kauboji-na-filmu1.jpg#”]’Kauboje'[/lightbox] čuo je krilaticu:

Ne mogu?

Što to dovraga znači?!

Hmmmm… Ma prionimo mi na posao.

O tome ja govorim.

 

More from Claudio Kramaric

Moji savjeti za trčanje ljeti (nakon teške škole na Medvednici)

Nisam pazio, nisam pio vode, nisam gledao na brzinu, forsirao...
Saznaj više

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *