Oporavak organizma nakon uspostavljanja bezglutenske dijete je individualan, no dobra vijest za roditelje je ta da se djeca oporavljaju brže od odraslih (obično šest mjeseci do godina dana)
U prošlom postu smo dodirnuli problematiku celijakije i preosjetljivosti na gluten. No, da ukratko ponovimo, celijakija je autoimuna bolest probavnog trakta koja pogađa genetički podložne pojedince. Još se naziva sindrom malapsorpcije ili glutenska enteropatija.
Kod celijakije je sluznica tankog crijeva oštećena, a do oštećenja dolazi zbog konzumiranja hrane koja sadrži protein (prolamin) gluten koji se prvenstveno nalazi u pšenici, raži i ječmu.
Pri tome se smanjuju male resice (villi) koje se nalaze na sluznici tankog crijeva i služe za apsorpciju hranjivih tvari i stvaranje probavnih enzima. Tako organizam postaje nesposoban apsorbirati hranjive tvari koje su neophodni za život i zdravlje.
Simptomi celijakije u dječjoj dobi uglavnom su ograničeni na probavni sustav, stoga je bitno da roditelji obrate pozornost na slijedeće simptome kod svojeg djeteta:
• kronični proljev ili zatvor stolice
• svijetle i obilate stolice
• bolovi u trbuhu
• nenapredovanje na težini
• izbočen trbuh ( dijete izgleda poput „gladne djece u Africi“)
• anoreksija – nedostatak apetita
• promjena raspoloženja
• povraćanje
• gubitak energije
• atipičan razvoj kod djece i zakašnjeli pubertet
• oštećenje zubne cakline
Ukoliko primjetite jedan od ovih simptoma, obavezno posijetite Vašeg izabranog pedijatra i skrenite mu pozornost na tegobe Vašeg djeteta. Kao što sam već napisala u predhodnom postu, prvi korak ka postavljanju dijagnoze je utvrđivanje postojanja specifičnih protutijela na gluten iz krvi te ukoliko se potvrdi postojanje ovih protutijela, liječnik će predložiti daljnju gastroenetrološku obradu.
Dijagnoza: celijakija. Što dalje?
Liječenje celijakije se provodi strogom, doživotnom, dijetom bez glutena, i to je jedini mogući tretman za oboljele. To znači da dijeta mora biti stroga i kompletna, s doživotnim izbjegavanjem namirnica koje sadržavaju gluten.
Ponovno izlaganje hrani koja sadrži gluten izaziva recidiv i može dovesti do brojnih bolesnih stanja
Dopušta se riža, kukuruz, soja, krumpir, sve vrste voća i povrća kao i sve vrste mesa i ribe. Danas postoje i mnoge vrste gotove hrane bez glutena, a na[lightbox link=”https://coolklub.com/wp-content/uploads/2014/03/celijakija-logo.jpg#”] ambalaži imaju znak prekriženog klasa pšenice[/lightbox] (internacionalni znak oboljelih od celijakije). Bitno je ne uvoditi u prehranu dojenčeta namirnice od pšenice, raži, ječma i zobi prije 6. mjeseca života.
Nepodnošljivost i nadraženosti
Djeca (i odrasli) oboljeli od celijakije obično ne podnose mlijeko, a ta nepodnošljivost laktoze u mlijeku je rezultat nadraženosti crijevnih resica na površini sluznice i nemogućnost probavljanja mliječnog šećera. Srećom, kod bezglutenske dijete resice se oporavljaju pa je ta netolerancija laktoze prolazna. Ali dobro bi bilo izbjegavati mlijeko u vrijeme kada se kreće s dijetom.
Oporavak organizma nakon uspostavljanja bezglutenske dijete je individualan, no dobra vijest za roditelje je ta da se djeca oporavljaju brže od odraslih (obično šest mjeseci do godina dana)
Dijeta bez glutena nije jednostavna jer je gluten prisutan u mnogim procesuiranim proizvodima, u mnogim kozervansima i lijekovima. Puno hrane, naizgled bez glutena, ga sadrži, pa svakako obratite pozornost na:
1) hidrolizirani protein povrća i modificiranu hrana
2) proizvod koji se konzumira mora se dobro kontrolirati (čitati deklaracije na proizvodu!).
Obzirom na brojne zapreke kojim se susreću roditelji oboljele djece (pa i odrasli), svakako pomoć i savjete potražite u jednoj od Udruga oboljelih od celijakije (u Zagrebu, Rijeci, Puli) ili u grupama na društvenim mrežama.
Jedna od takvih je grupa ‘Celijakija-potpora i savjeti’ na Facebooku koja svakodnevno bilježi sve veći broj članova koji nesebično pomažu svojim savjetima, iskustvima i brojnim bezglutenskm receptima.
Ako mislite da treba i ako smatrate ovaj post iznimno korisnim podijelite ga na svojim društvenim mrežama, hvala!
O AUTORICI:
Dr. Alenka Brozina, specijalist internist, zaposlena je opatijskoj Thallassotherapiji. Duži niz godina bavi se sportskom kardiologijom, funkcionalnim testiranjem sportaša i dijetoterapijom. U slobodno vrijeme proučava kliničku fitoaromaterapiju. Kao liječnica, naglasak stavlja na holistički (cjelovit) pristup čovjekovom zdravlju.
Voditeljica je Udruge Centar Adenium čiji je cilj promicanje kliničke fitoaromaterapije i holističke medicine.
