Satrani krizom nakon godišnjeg odmora odlučili smo pokrenuti akciju ‘Obrane i zaštite od neproduktivnosti na poslu’ (OZONP), evo cool savjeta koje primjenjujemo
Godišnji odmor prošao je baš onako kako smo željeli. Bogovski. Čak smo i radili, zapravo više testirali famozni digitalni post kako bi za CoolKlub (koji je za to vrijeme bio u priličnom mirovanju) mogli napisati kako nam je bilo.
No, kako sada prebroditi krizu nakon godišnjeg odmora, taj post vacation blues? U prvom redu mislim na sebe na produktivnost i sliku prebite mačke koja kao da se ‘šulja’ po uredu. Pokušavam/te se vratiti u kolotečinu ali ne ide. U čemu je problem i što radim(o) krivo?
LOŠA TAKTIKA: POKUŠAVATE ZAPAMTITI TO DO LISTU
Ako mislite da je pisanje TO DO liste gubitak vremena tada je vaša taktika – gubljenje vremena. David Allen, autor knjige ‘Getting Things Done’ savjetuje da zapisujete ili na bilo koji drugi način izbacite sve svoje zadatke iz glave.
Zašto? Jednostavno je, tvrdi Allen. Vaš mozak intuitivno bira zadatke. Kada ih pokušavate zadržati u njemu, razlikovanje prioriteta nije na visini pa se može dogoditi da se bolesno posvetite posve krivom zadatku i tako gubite dragocjeno vrijeme.
Na kraju dana, kada shvatite da baš niste odradili dobar posao, može se javiti blagi osjećaj depresije što je jedan od simptoma krize nakon godišnjeg odmora. Izbjegnite to i zapisujte.
LOŠA TAKTIKA: NAJVAŽNIJI ZADATAK STAVLJATE NA PRVO MJESTO
Kako sam već pisao. Tjedan ili dva nakon kvalitetnog odmora najgore su vremensko razdoblje da na prvo mjesto stavite primarni zadatak. Pogotovo ako i inače volite odugovlačiti. Ne govorimo o izbjegavanju zadataka, odmorili ste se i puni ste energije – zašto i bi? Međutim pametno je bitan zadatak postaviti u sredinu TO DO liste kako bi ovi raniji zadaci poslužili kao svojevrsni trening.
ČITAJTE I OVO: Motivacija – Za pozitivne pomake treba ‘napasti’ sa svih strana
Naime, svi smo na neki način perfekcionisti, tvrdi John Perry, profesor na Stanfordu u knjizi ‘Umjetnost odugovlačenja’. Volimo zamišljati kako će izgledati gotov proizvod i nesvjesno podižemo letvicu. Cijeli posao zato odgađamo do posljednjeg trenutka (dok, kao nismo posve spremni) i tada nastaje kaos. Umjesto toga, glavni zadatak postavite malo niže na listu.
LOŠA TAKTIKA: POSVE SE OSLONITI NA PROGRAME ZA IZRADU PROJEKATA
Programi ili aplikacije koji funkcioniraju kao podsjetnici/projekt manageri, mogu biti zgodni ali nakon godišnjih odmora nisu posve dobar izbor. Pogotovo ako stvarno volite odugovlačiti. Moglo bi se desiti da će se zadaci gomilati, a vi tapkati u mjestu.
Ako koristite bilo koji od ovih programa savjet glasi: brišite sve zadatke starije od 48 sati. Jasna stvar, ne projekte, već samo zadatke i baš kao da koristite dobri stari notesu okrenite stranicu odnosno zapišite ih ponovo.
LOŠA TAKTIKA: ODGAĐANJE SVEGA
Donosioci odluka važan su kotačić svake tvrtke. U knjizi Getting Things Done, autor ih je intervjuirao i zaključio kako većina njih odluke donosi nevjerojatno brzo. ‘Ako za nešto treba manje od dvije minute, učinite to sada’, napisao je Allen. Jer, vjerojatno znate bolnu istinu: odgađanje odluka pruža kratkoročni boljitak, ali dugoročno nosi enormne količine stresa i glavobolje (been there done that!).
Odgoditi neki zadatak znači da će on ubrzo izgubiti značaj pa će tako biti potrebno više energije i vremena da se sjetite što ste njime zapravo htjeli postići.
LOŠA TAKTIKA: GOVORITE ‘DA’ SVEMU
I ovo mi je jako ponato, a nekako vjerujem da nisam jedini. Ova loša taktika je nevjerojatno bolna za sve koji misle da će vječitim odgovorom ‘da’ od njih napraviti sjajne suradnike. Totalno krivo. Zašto? Ako se s istim žarom bacate na sve poslove zagušit ćete se i postati neproduktivni ili se nevjerojatno dugo zadržati na poziciji na kojoj ste počeli raditi.
NAPRAVITE NEŠTO ODMAH: Lista želja – Napravite je danas i neće vam biti žao
Reći nekome ‘da’ jednostavnije je nego reći ‘ne’. I tu je problem. Postoje brojne knjige o tome kako reći ‘ne’, no za početak je dovoljno da upamtite da kada jednom izgovorite sudbonosno ne stvari zapravo postaju lakše i postajete samouvjereniji jer autosugestija govori: sve pod kontrolom.
LOŠA TAKTIKA: MULTITASKING
Ova riječ često se krivo tumači. Istraživanje koje je provela UCLA pokazuje da mozak opako trokira kada je u pitanju rješavanja više zadataka odjednom. Utbaramo si da ih činimo više i brže. Zadatke treba rješavati jedan po jedan, s vremenom posao će ići sve brže i više stvari moći ćete odraditi u kraćem roku. To zapravo nije multitasking ali se tako čini jer brzina u rješavanju poslova, donošenju odluka, brzina reagiranja čini svoje.
Ovo sam zapisao više radi sebe. Kako sam naveo na početku teksta, nakon godišnjeg odmora iz snova teško se vratiti u realnost. Ako nekome pomogne cool! U principu stvar je da u svakodnevicu treba uploviti polako, svaki dan dodati po jedan zadatak, teže staviti u sredinu, pustiti da se ‘mozak zagrije’ i sve bi trebalo biti OK. Kažu.
Hvala na čitanju!
Vezane teme:
