Ako ste u srednjoj životnoj dobi i vježbate, termin ‘Paradoks sporta’ trebao bi vas zanimati. Evo što je o tome u svom predavanju rekao ugledni talijanski kardiolog specijaliziran za sportaše, a naša liječnica sad prenosi vama
Već sam dosta pisala o povoljnim učincima tjelovježbe na zdravstveno stanje organizma. Isto tako sam stavljala naglasak na preventivne liječničke preglede osoba koje se aktivno ili rekreativno bave sportskim aktivnostima.
U današnjem postu osvrnut ću se na izuzetno predavanje profesora Antonia Pellicie, jednog od poznatih i priznatih imena sportske kardiologije koji je razmatrao entitet ‘Paradoksa sporta’. O čemu se zaista radi?
Unazad nekoliko godina kardiovaskularna oboljenja su u porastu, točnije ishemijske bolesti srca (bolest srca koja nastaje sužavanjem krvnih žila srca) kod sportaša i rekreativaca srednje životne dobi.
Bez obzira što te osobe aktivno prakticiraju tjelovježbu, ipak je došlo do razvoja bolesti srca pa čak i smrtnih ishoda. Paradoks u cijeloj priči je zapravo taj: kako netko tko prakticira tjelovježbu dakle nešto što se savjetuje i propisuje u svrhu prevencije bolesti, može oboljeti od bolesti srca?
Nekoliko teorija je ponuđeno kao odgovor na ovo pitanje:
♦ Količina kolesterola i triglicerida (masnoća u krvi) je jednim dijelom i genetski uvjetovana i kod genetski opterećenih osoba takav višak masnoća ima tendenciju lijepljenja za zid krvne žile koja postaje sužena pa u nekim slučajevima i potpuno okludirana (začepljena) što može rezultirati infarktom srca.
♦ Neprimjereno vježbanje u srednjoj dobi izaziva oksidativni stres i produkciju slobodnih radikala (već smo govorili na tu temu) što također oštećuje krvne žile srca.
♦ Neprimjerena reakcija krvnih žila srca na napor odnosno spazam kod određenih pojedinaca može također djelovati tako da suzi srčanu krvnu žilu.
♦ Prilikom suženja i spazma krvne žile, okolno tkivo je manje opskrbljeno krvlju što može izazvati nastanak tzv. malignih aritmija odnosno, poremećaja srčanog ritma sa smrtnim ishodom
Cijela priča je zapravo ispričana u svrhu naglaska na preventivnim pregledima osoba koje se aktivno ili rekreativno bave nekom od sportskih aktivnosti, a poglavito ako se radi o osobama srednje dobi.
Jedan takav preventivni pregled bi trebao uključiti: detaljan pregled liječnika, zapis rada srca ili elektrokardiogram, test opterećenja (ergometrija) i laboratorijske nalaze krvi. Osobito lipidogram (skupni naziv za ‘masnoće u krvi’, odnosno ukupni kolesterol, LDL, HDL kolesterol i trigliceridi).
Zato, ako se aktivno ili rekreativno bavite nekom sportskom aktivnošću, donesite pametnu novogodišnju odluku i učinite preventivni pregled. Vaše srce će Vam biti zahvalno!
[divider]O AUTORICI [/divider]
Dr. Alenka Brozina, specijalist internist, zaposlena je opatijskoj Thallassotherapiji. Duži niz godina bavi se sportskom kardiologijom, funkcionalnim testiranjem sportaša i dijetoterapijom. U slobodno vrijeme proučava kliničku fitoaromaterapiju. Kao liječnica, naglasak stavlja na holistički (cjelovit) pristup čovjekovom zdravlju.
Alenka vodi i svoj blog na kojem piše i razmatra teme vezane uz problematiku prehrane. Slobodno je čitajte i saznajte više na http://alenkaadenium.blogspot.
