Kada mislimo ili govorimo o sebi svatko od nas vjeruje u nešto. Neki vjeruju da su kreativni. Neki da brzo trče, brzo i lako uče. Neki se smatraju dobrim i hvalevrijednim prijateljima, a opet neki su uvjereni da su vrsni ili, pak, loši kuhari. I tako redom.
Među cinicima i kritičarima uvriježeno je razmišljanje da sami sebe često precjenjujemo. Međutim, posljednja istraživanja ukazuju da naše vjerovanje i način razmišljanja o našoj inteligenciji svakako utječe na stvarni životni ishod i na sposobnost učenja.
Carol Dweck, psihologinja sa Stanforda, istražuje upravo to. Odnosno: kako tzv. razvojni način razmišljanja (vjerovanje da svoj intelekt možete povećati radom i učenjem) može poboljšati stjecanje znanja i akademski uspjeh.
MOGLO BI VAS ZANIMATI: EMOCIONALNI ŽIVOT VAŠEG MOZGA – knjiga kojoj ćete se vraćati u različitim fazama života
Profesorica Dweck zajedno sa svojim timom provela je istraživanje nad skupinom sedmaša u školi. Identificirali su dvije skupine – jednu koja je imala tzv. razvojni način razmišljanja (inteligencija se može povećati kroz povećani napor) i onu koja je imala tzv. fiksni način razmišljanja (inteligencija je predodređena i nepromjenjiva).
Istraživački tim tada je počeo proces promjene načina razmišljanja kod test grupe djece sa slabim akademskim rezultatom. Čak 91 učenik pohađao je kratki tečaj o psihologiji mozga i umijeću učenja. Unutar te iste skupine, test grupa je dodatno učila o tome kako je inteligencija promjenjiva i da se na njoj može raditi, dok kontrolna grupa taj dio tečaja nije slušala.
Način razmišljanja i ocjene pokazale su očitu razliku. Test grupa je do kraja godine pokazala bolje rezultate (pogotovo u matematici). Kontrolna grupa nije imala bolji akademski rezultat niti promjenu u načinu razmišljanja.
U današnjem svijetu često nam se čini da malo stvari imamo pod kontrolom. Ono na što svakako možemo utjecati je naš način razmišljanja i stav. Razvojni način razmišljanja u cilju stjecanja novih znanja, sposobnosti i vještina, prema svemu sudeći, snažno će utjecati na ono što nam je svima bitno – na naš rezultat.
Vezane teme:
Zašto nam umjesto građanskog odgoja u školama treba pozitivna psihologija
Runners high: Psihologija trčanja u tri koraka
