Ovo ne znači da možete napasti prvi fast food. Naprotiv! Ali svakako koristite zdrave masnoće poput hladno prešanih ulja (maslinovo, laneno, konopljino), avokado, orašaste plodove…
Tijekom prošlog stoljeća, masnoće, točnije kolesterol bio je jedan od osnovnih krivaca za nastanak većine kroničnih nezaraznih bolesti, posebice kardiovaskularnih oboljenja i debljine. Mnogo preventivnih mjera ‘potrošilo’ se za promociju pravilne prehrane u kojoj je vodeća misao bila kako smanjiti korištenje masnoća u svakodnevnoj prehrani.
Ono što nije nikoga ostavilo ravnodušnim (posebno nas koji se bavimo prehranom) su nove prehrambene smjernice za Amerikance (‘Dietary Guidelines for Americans’) koje su svijetlo dana ugledale početkom ove godine.
Obzirom da većina svijeta nalazi svoj uzor u Americi (meni baš i nije jasno zašto, pogotovo ako je u pitanju prehrana), vijest o novim prehrambenim smjernicama prenijeli su svi svjetski mediji.
O čemu se zapravo radi?
Konačno su nakon dugogodišnjih istraživanja (točnije 60 godina istraživanja) uspjeli dokazati da kolesterol nije ‘THE ONE’, odnosno nije isključivo jedini krivac za većinu boleština suvremenog svijeta te da munjevito snižavanje kolesterola lijekovima nije baš pokazalo nekog određenog efekta kojeg se od njih očekivalo (poglavito se odnosi na smanjenje učestalosti pojave kardiovaskularnih oboljenja).
Potvrdilo se zapravo da neoštećeni (čitaj neprocesuiran, neobrađeni kolesterol) ne izaziva kardiovaskularna oboljenja te potvrdilo ono što od ranije znamo, zapravo da je upravo takav kolesterol koristan zbog svoje iskoristivosti u organizmu.
Neprocesuirani kolesterol je gradivni materijal naših stanica i služi za sintezu (stvaranje) spolnih hormona i vitamina D. Ono što je zaintrigiralo sve nas je rečenica citirana iz novih preporuka iz novih američkih prehrambenih smjernica (New American Dietary Guidelines):
Iako je količina kolesterola u krvi i dalje smatrana velikim rizik faktorom, pretpostavljeno je da neprocesirani kolesterol iz hrane ima malu ulogu u stvaranju ukupne količine kolesterola u krvi…
Da pojasnimo. Ukoliko se konzumira procesuirani (obrađeni) kolesterol ili zasićene masnoće (zagrijavanje, duboko prženje) tada dolazi do stvaranja opasnih produkata koji mogu povisiti rizik od nastanka kardiovaskularnih oboljenja. Drugim riječima, nemate zeleno svjetlo za česte posjete McDonaldsu i konzumiranje drugih [lightbox link=”https://coolklub.com/wp-content/uploads/2015/03/stop-fast-food.jpeg#”]nezdravih masnoća[/lightbox] tipa transmasnih kiselina.
Kako je dugi niz godina vladala loša propaganda vezana uz kolesterol, prehrambena industrija je iskoristila trenutak i većinu kolesterola nastojala isključiti i zamijeniti šećerom (prvenstveno fruktozom) te se upravo zbog toga bilježi izraziti porast u oboljenjima tipa pretilost, šećerna bolest, kardiovaskularna oboljenja i bolest jetre (masna jetra).
Ono na što se uistinu htjelo ukazati ovim novim smjernicama zapravo je ograničenje korištenja procesuirane (obrađene) hrane (fast food hrana, kupovni slatkiši, grickalice, gotova jela, napitci poput Coca-cole i drugi) i korištenje jednostavnih namirnica u kreiranju obroka.
Slijedi nekoliko tip&tricks za kreiranje zdravih obroka i prehrambenih navika:
• Zamijenite procesuiranu hranu prepunu rafiniranog šećera, glutena i transmasnih kiselina, cijelovitim neprocesuiranim namirnicama poznatog podrijetla (organski , vlastiti uzgoj)
• Koristite meso i mesne proizvode proizvođača provjerenog biološkog uzgoja (prvenstveno mislim na činjenicu da se takve životinje ispravno hrane, ispaša po livadama, hrana prilagođena njima)
• Koristite zdrave masnoće poput hladno prešanih ulja (maslinovo, laneno, konopljino), avokado, orašaste plodove, maslac dobiven iz mlijeka biološkog uzgoja
• U svakodnevnu prehranu uvedite dosta povrća i voća iz provjerenog uzgoja
• U potpunosti izbacite napitke tipa Coca-Cola te sve obrađene namirnice (gotova hrana, slatkiši i sl.)
• Uvedite u prehranu povrće i voće
[divider]O AUTORICI [/divider]
Dr. Alenka Brozina, specijalist internist, zaposlena je Domu zdravlja Promorsko-gorasnke Županije. Duži niz godina bavi se sportskom kardiologijom, funkcionalnim testiranjem sportaša i dijetoterapijom. U slobodno vrijeme proučava kliničku fitoaromaterapiju. Kao liječnica, naglasak stavlja na holistički (cjelovit) pristup čovjekovom zdravlju.
Alenka vodi i svoj blog na kojem piše i razmatra teme vezane uz problematiku prehrane. Slobodno je čitajte i saznajte više na http://alenkaadenium.blogspot.
Vezane teme:
Mršavljenje: Pet najgorih neprijatelja vitkosti ili kako izbjeći yo-yo efekt?
