Kako nastaju grafiti i street style? Predstavljamo vam cool tipa koji stvara iza umjetničkog imena Style B Okvir.
Jeste li čuli za Banksya? Radi se o umjetniku čija se djela na dražbama prodaju za milijune američih dolara, a nitko nema pojma o kome se radi. Identitet osoba koje se izražavaju na ovaj način svugdje je (manje ili više) tajna.
Naime grafiti su na marginama umjetnosti i da stvar bude gora (ili bolja, kako se uzme) ilegalni. Jeste li se ikada zapitali kako nastaju? Mislim na one smislene, one koji oduzimaju dah i natjeraju te na zastaneš kada to nisi planirao. Upravo takve stvara jedan moj prijatelj kojeg ovom prilikom predstavljam umjetničkim imenom Style B Okvir jer je, naravno, htio ostati anoniman.
Od djetinjstva sam imala mogućnost iz prve ruke vidjeti kako raste i razvija se njegova kreativnost i sposobnost umjetničke realizacije u grafitima i street artu koje razdvaja i pojašnjava ovako:
Graffiti u sebi imaju onu animalnu stranu čovjeka i više su orijentirani samopromociji i egu, dok street art ipak koketira s civilizacijom i nosi sa sobom poruke i neku vrijednost. Meni su osobno obje discipline bliske i rado se poigravam i s jednom i s drugom.
Na primjerima dolje vidimo njegovo djelo i grafita i street arta prema čemu možemo i sami primijetiti razlike.
Za ovu granu umjetničkog izražavanja počeo se zanimati u srednjoj školi, kada je hodajući gradom počeo primjećivati grafite. Zanimali su ga različiti stilovi, poruke i oblici, a ponajviše slova. Brzo ih je učio i počeo povezivati radove s njihovim umjetnicima.
S vremenom ih je počeo dublje proučavati te se odlučio u tome i sam okušati. Na početku je, kao i svaki umjetnik, sumnjao u sebe. Kaže mi da se i dan danas zna zapitati koji je to pokretač u njemu što ga tjera da to radi i zašto se time bavi kada ionako njegov identitet mora ostati skriven.
‘Mislim da je to povezano s pozitivnim osjećajima, a i naletima adrenalina jer ipak je riječ o nečem zabranjenom. Naime, na grafite se i dalje gleda kao na vandalizam’, ističe Style B Okvir. Na početku se, kaže, htio svidjeti svima, danas više i ne. Ne zazire od kritike već je smatra ključem napretka.
‘Ja ti najviše uživam kada radim ono što volim i radim to za sebe.’
Ako se pitate kako grafiteri nalaze svoju kreativnost, Style B ističe da kod stvaranja nema posebne uvjete koji moraju biti zadovoljeni. Ponekad mu je bitno da je sam, da je oko njega mir, a ponekad voli raditi u društvu.
U oba slučaja može biti produktivan. Ideje ne dijeli na loše i dobre već na izvedive i neizvedive. Kod ovih drugih se odmah baci na posao, a kod neizvedivih pričeka ili da postanu izvedive (pa ima samo skicu) ili odustane.
Ideje uglavnom ne zapisuje. ‘Kako možeš zapisati grafit?’, pita me. Zato se često koristi skicama koje su, kada govorimo o grafitima, bitan segment prije same realizacije.
Njegova neiscrpna motivacija su grad, ljudi i okolina – jednostavno prošećeš gradom i ubereš dvadeset različitih ideja.
Kada počinje, svoju kreativu dijeli u dva djela: inspiracija koja mu ponekad dođe neočekivano, a ponekad iz interakcije s drugim ljudima i potom slijedi egzekucija (prenošenje ideje na papir/zid) a tu mu je vrlo bitna priprema materijala – čisti kistovi, boje, kreč, sprejevi, skica i sve ono što mu je u tom trenutku potrebno. Što je priprema bolje obavljena to je i rad kasnije bolji.
Na pitanje o kreativnim blokadama odgovorio mi je da ih nema u potpunosti. Odnosno, obzirom da se on kreativno izražava u više likovnih pravaca nikada mu se nije dogodila kompletna blokada u svima. Uglavnom ako doživi blokadu u grafitima prebaci se na izražavanje kroz street art, fotografiju ili slikanje. Smatra da je to najbolji način izlaska iz blokade – opcija druge kreativne alternative.
Što se uspjeha tiče, uspjeh u ovom likovnom pravcu za njega ne postoji, njemu cilj nije uspjeh sam po sebi već mu je to auto-terapija.
Oslobađanje od stresa i prenošenje njegove poruke. Obzirom da je ionako njegova kreativnost anonimna, uspjeha u obliku zarade gotovo i nema. Uspjehom doživljava svoje okruženje kojeg čine pozitivni ljudi, dobri prijatelji i obitelj, a na pitanje za njegovu definiciju kreativnosti odgovara:
‘Pravu definiciju ne znam, niti se zamaram time ali je jednom netko rekao Moraš biti sjeban da bi bio kreativan!’
Dobra ideja za grafit, zar ne?
