Reći ne slasnom zalogaju mogu samo odvažni. Što o njihovu mozgu kaže znanost i možemo li se promijeniti bez obzira na godine?
Imate li snage oduprijeti se još jednom kolačiću? Znate da ne bi trebali, ali opet… … zove vas i mami… Kako to da se neki od nas mogu, a drugi ne mogu oduprijeti iskušenju?
Istraživanja pokazuju da razina samokontrole kod djece može predvidjeti razinu njihove samokontrole u odrasloj dobi. Sigurno ste već čuli za ‘Marshmallow test‘ koji je prvi proveo psiholog Walter Michel. Ispred djece su postavili kolačiće i rekli im: Izdržite 15 minuta i dobit ćete duplo…
Djeca koja su strpljivo čekala 15 minuta dobila su dva slatkiša, a oni koji nisu mogli odoljeti samo jedan. Unatoč činjenici da su dva kolačića bolja od jednog, čak dvije trećine djece odabralo je jedan slatkiš jer nisu mogli čekati. Preostala trećina, ona koja je imala strpljenja, u svojoj tinejdžerskoj dobi imala je više samokontrole, dapače ta djeca lakše su se nosila sa stresnim situacijama i čak su imala i značajno bolje rezultate na maturalnim standardiziranim testovima (SAT).
Četrdeset godina nakon ‘Marshmallow testa’, B. J. Casey sa sveučilišta Cornell, ponovila je procjenu kod čak 60 ljudi iz originalnog testa. Svi oni su i dalje u odrasloj dobi pokazivali višu razinu samokontrole, gotovo istu kao i kad su bili djeca.
Oni koji nisu mogli čekati slatkiš i četrdeset godina kasnije imali su nižu razinu samokontrole. Unatoč tome, u obzir treba uzeti i emotivni podražaj, a to je naravno mirišljavi i slatki kolačić (zanimljivo je da psiholozi smatraju da su slastice emotivni podražaj, #cool!).
Koliko dobro ste sposobni prakticirati samokontrolu svakako ovisi i o (pre)osjetljivosti na emotivne situacije. Kako bi detaljnije istražila tu teoriju, Casey je u svom istraživanju upotrijebila tehniku tzv. ‘neuroimaginga’ ili oslikavanja mozga.
Primjetila je da oni sa snažnijom samokontrolom imaju više aktivnosti u prednjem korteksu, dok su suprotno tome oni s manjom samokontrolom imali više aktivnosti u dijelu mozga poznatom kao ‘centar za nagrade’. Ono što je fascinantno kod ovog rezultata jest to da ljudi koji imaju više samokontrole svoj mozak koriste drugačije od drugih koji su impulzivniji i možda osjetljiviji.
Kako je mozak fascinantan tako je i fascinantna naša sposobnost da se mijenjamo. Ono što smo naučili ili kakvi smo bili u djetinjstvu ne znači da se ne možemo promijeniti. Istraživanja pokazuju da samo dva tjedna vježbi može značajno poboljšati vaše rezultate kad se radi o samokontroli.
Da bi svoju samokontrolu doveli na zavidnu razinu puno može pomoći redovita meditacija, zdrava hrana (izbjegavajte šećere), fizička aktivnost i dobar san
Bilo da se radi o kolačiću više kad završite s poslom ili jednom manje jer ste već jedan pojeli, samokontrola je dobra osobina koja je nužno potrebna da ustrajete u postizanju zadanih ciljeva. Uz nju ćete i vi, kao i ljudi oko vas sigurno profitirati!
Vezane teme:
