Ako usporedimo jednog maratonca i jednog body-buildera… Obojica su sportaši ali se njihova prehrana znantno razlikuje obzirom na njihove ciljeve. Što jesti za mišićnu masu, a što za izdržljivost?
U svojem radu se susrećem sa brojnim sportašima, rekreativcima, pa čak i običnim ljudima koji, ma koliko mi o tome pričali, ne znaju što (i kako) jedu. Upravo zbog te (pogubne) činjenice, u nekoliko slijedećih kolumni ću pisati o hrani. Točnije što i kako jesti kada se bavimo nekom od sportskih aktivnosti (i rekreativci su uključeni).

U mojem kraju se znalo reći da ‘prazna vreća ne može uspravno stajati’ što bi prvenstveno značilo da moramo jesti kako bi mogli živjeti i raditi.
Jedan ozbiljan sportaš dobro zna što ova izreka znači,jer zapravo je hrana ta koja nam daje energiju.
Dakle, hrana je bitna kako bi osigurala nutrijente koji se definiraju kao određene substance podrijetlom iz hrane čija zadaća je odigrati određenu biokemijsku ili fiziološku ulogu u našem organizmu.
Zamislite da su upravo ti nutrijenti naš ‘benzin’, stoga je izrazito bitno što ćete unositi u svoj organizam – naftu ili diesel. Karikiram naravno! Ovom usporedbom mislila sam reći da je našem tijelu bitno davati određene nutrijente kako bi ono funkcioniralo normalno (osobito u sportaša) kada znamo da postoje različite vrste sportova kao što su sportovi snage i izdržljivosti.
Ako usporedimo jednog maratonca i jednog body-buildera, obojica su sportaši, ali njihova prehrana se znantno razlikuje. Obzirom na njihove ciljeve (bilderu je prvenstveni cilj izgraditi mišićnu masu,dok je jednom maratoncu cilj izdržljivost).
Općenito, nutrijenti podrijetlom iz hrane su :
• proteini
• ugljikohidrati
• masti
• vitamini, minerali i voda
I svaki od njih ima određenu ulogu u organizmu. Ugljikohidrati i masti su izvori energije. Proteini prvenstveno služe kao gradivna materija mišića te su povremeno izvori energije. Vitamini i minerali imaju različite metaboličke funkcije u našem organizmu. Da bi naš organizam uredno funkcioniralo trebamo sve nutrijente. U suprotnom može doći do različitih bolesnih stanja.
Upravo ta količina, koju je nužno zadovoljiti kako bi organizam normalno funkcioniraoo često se može pronaći na poleđini ambalaže prehrambenih proizvoda i prehrambenih suplementa (prema američkim smjernicama RDA ili ‘Recommended Dietary Allowonces’)
Kako bi shvatili ulogu određenih nutrijenata u našem organizmu, posebno ćemo se osvrnuti na svaki pojedinačno te nešto reći o prehrambenoj suplementaciji, koja je danas postala ‘hit’ a koja zapravo treba biti samo nadomjestak ispravnoj prehrani, nikako must have kako se danas shvaća.
1. DIO: Mala škola sportske prehrane: Ugljikohidrati
2. DIO: Mala škola sportske prehrane (2): Što su proteini?
O AUTORICI
Dr. Alenka Brozina, specijalist internist, zaposlena je Domu zdravlja Promorsko-gorasnke Županije. Duži niz godina bavi se sportskom kardiologijom, funkcionalnim testiranjem sportaša i dijetoterapijom. U slobodno vrijeme proučava kliničku fitoaromaterapiju. Kao liječnica, naglasak stavlja na holistički (cjelovit) pristup čovjekovom zdravlju.
Alenka vodi i svoj blog na kojem piše i razmatra teme vezane uz problematiku prehrane. Slobodno je čitajte i saznajte više na http://alenkaadenium.blogspot.