Stres, umor, manjak sna i odmora, višak obaveza, višak sporta (pretreniranost), rafinirani šećeri, nezdrava hrana… Nastavite niz! Ako ste se pronašli čitajte dalje, trebalo bi vas zanimati
Vjerujem da ste čuli za nadbubrežne žlijezde koje su smještene na našim bubrezima. Za one koje ne znaju, jedna od ključnih uloga nadbubrežnih žlijezda je produkcija hormona i to spolnih hormona adrenalina i kortizola koji se još naziva i ‘hormon stresa’.
Jasno je iz samog naziva da se ovaj hormon stvara u suvišku tijekom stresnih situacija pa nadbubrežne žlijezde rade punom parom kako bi adekvatno prilagodile naš organizam na takvu situaciju. Takav dugotrajan, tzv. ‘kronični stres’, može oslabiti funkciju nadbubrežnih žlijezda.
U medicini je slaba funkcija nadbubrežne žlijezde definirana kao Adisonova bolest ali novija istraživanja su ukazala da postoje brojne osobe koje ne boluju od ove bolesti, a opet imaju iscrpljenu funkciju nadbubrežnih žlijezda.
Iz tih razloga postavljen je novi entitet: Iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda (Adrenal fatigue syndrome). Ovaj sindrom ide ‘ruku uz ruku’ sindromu kroničnog umora koji je svoje mjesto pronašao i u tradicionalnoj medicini.
Mislim da je scenarij poznat svima: radimo od ‘jutra do mraka’, nekvalitetno i nedovoljno spavamo, konzumiramo minimalno dvije šalice kave dnevno, jedemo samo jedan obrok dnevno, a za nadopunu energije uvijek grickamo nešto slatko i sve to polako i sigurno iscrpljuje naše nadbubrežne žlijezde i naš organizam.
Najčešći uzroci oslabljene funkcije nadbubrežne žlijezde su:
» manjak sna ( kvantitativno i kvalitativno)
» loša ishrana (manjak nutrijenata)
» prekomjerna konzumacija tzv. stimulanasa nadbubrežnih žlijezdi ( rafinirani šećer i kavovine)
» intenzivan i iscrpljujući dnevni ritam
» sindrom pretreniranosti (kod sportaša i rekreativaca)
» manjak odmora
Kada pretjeramo s stresnim aktivnostima, naš organizam se postavlja u obrambeni ‘mod’ koji je kodiran tako da nam osigura dodatnu energiju za preživljavanje. Prva reakcija je aktiviranje (dodatno) stresnog hormona kortizola koji je dizajniran za preživljavanje u kritičnim situacijama.
Njegova aktivnost ogleda se u svim akcijama osiguravanja dodatne energije: povećava šećer u krvi, suprimira imunološki sustav i počinje s procesom razgradnje ‘rezervi’ ugljikohidrata i proteina kao osnovnog goriva.
Ukoliko ova ‘akcija spašavanja’ postane svakodnevna i kronična, može doći do razvoja šećerne bolesti, slabljenja imunološkog sustava, gubitka mišićne mase te do slabljenja funkcije nadbubrežnih žlijezda.
Znaci oslabljene funkcije nadbubrežnih žlijezda su:
» izraziti (kronični) umor pri uobičajenim aktivnostima koje nisu ranije izazivale umor
» bolovi u mišićima
» pojačano znojenje nakon minimalnih fizičkih aktivnosti
» nizak krvni tlak
» nizak šećer u krvi
» izrazita potreba za slanom i slatkom hranom
» malaksalost, nervoza, vrtoglavica nakon preskakanja obroka
» vrtoglavica prilikom naglog ustajanja
» poremećaj kvalitete i kvantitete sna
» slab i nizak libido
» poremećaji u funkciji štitne žlijezde
» gubitak kose
» učestale (novonastale) alergije na brojne alergene
» tamni podočnjaci
» palpitacije (osjećaj ‘lupanja’ srca)
» pojačana sklonost infekcijama (respiratorne, urogenitalne…)
Obzirom da je ovo stanje još jedno od onih koje nije priznato od strane konvencionalne medicine nije nam dostupan ni jedan od testova za procjenu ovog stanja.
Naravno, vrijednosti hormona se mogu izmjeriti laboratorijskim testiranjem krvi, pa ukoliko se pronađete u navedenim simptomima, popričajte s Vašim liječnikom i zamolite da Vam izmjeri vrijednosti krvnog tlaka te šećera u krvi. Bilo bi idealno ukoliko je moguće učiniti i navedene vrijednosti hormona odnosno laboratorijske pretrage krvi.
Što možete učiniti sami:
Bitno je znati da nadbubrežne žlijezde nisu uzrok ovog stanja, one su se samo našle ‘na liniji vatre’. Dakle, treba rješavati osnovni problem, a to je STRES!
Nastojte ‘reprogramirati’ svoje dnevne obaveze, posvetite više vremena sebi i dovoljno se odmarajte odmoriti.
COOL savjeti ili Tips & tricks:
» ekstra bodovi ako otiđete na spavanje prije ponoći!
» otiđite na spavanje svaku večer u isto doba do 22 sata (bitno je osigurati organizmu dovoljno sna)
» priuštite si odmor i relaksaciju svaki dan (joga, meditacija, gledanje omiljenog filma, topla kupka…)
» ne pretjerujte s fizičkim treningom! Vježbanje je O.K., ali pretreniranost nikako!
» jedite dovoljno kvalitetnih proteina (ukoliko zatreba kao međuobrok koristite proteinske ‘shakeove’ proteina sirutke ( ‘Whey’ proteini) ili proteinske pločice
» izbjegavajte kavu i kavovine, proizvode od rafiniranog šećera i alkohol
» koristite adaptogene biljke (Ginseng, Rhodiola, Noni)
» unosite dovoljne količine vitamina B (ukoliko treba uzimajte suplemente – vitamini B kompleksa)
» obavezno započnite s korištenjem preparata omega 3 masnih kiselina ili ‘pojačajte’ konzumiranje plave ribe
» konzumirajte dovoljno vode, po mogućnosti filtrirane, a kavu zamijenite zelenim čajem
[divider]O AUTORICI [/divider]
Dr. Alenka Brozina, specijalist internist, zaposlena je opatijskoj Thallassotherapiji. Duži niz godina bavi se sportskom kardiologijom, funkcionalnim testiranjem sportaša i dijetoterapijom.
U slobodno vrijeme proučava kliničku fitoaromaterapiju. Kao liječnica, naglasak stavlja na holistički (cjelovit) pristup čovjekovom zdravlju.
Alenka vodi i svoj blog na kojem piše i razmatra teme vezane uz problematiku prehrane. Slobodno je čitajte i saznajte više na http://alenkaadenium.blogspot.
