Ovo smo svi iskusili pa nije zgoreg podsjetiti kako izbjeći neugodne povrede i malaksalosti prilikom treniranja, a da o odustajanju kao posljedici i ne govorimo…
Veliki sam pobornik tjelovježbe no isto tako moram se osvrnuti na činjenicu da tjelovježba, osim pozitivnih utjecaja na cjelokupno zdravstveno stanje organizma, može ponekad imati i svoju lošu stranu. Ta loša strana se naziva sindrom pretreniranosti.
Sindrom pretreniranosti se definira kao stanje dugotrajnog osjećaja iscrpljenosti i nemogućnosti obavljanja trenažnog procesa na razini do koje je sportaš došao prije nego se pretrenirao. Stanje pretreniranosti nije rezervirano samo za vrhunske i profesionalne sportaše, upravo suprotno – češće se pretreniraju početnici u sportu.
Sam sindrom najčešće nastaje zbog neravnoteže između bavljenja određenim aktivnostima i odmora između njih. Uvođenje u sportsku aktivnost pod vodstvom stručne osobe omogućuje postepena opterećenja koja su individualizirana za svaku osobu što umanjuje rizik od ozljeda i pojavu pretreniranosti.
Kada nastaje sindrom pretreniranosti?
U većini slučajeva pretreniranost se događa kada se stekne kondicija, a porastom kondicije najčešće porastu ambicije. Na primjer, ako prvi tjedan trčite 20 minuta dnevno i shvatite da Vam ‘dobro ide’, sljedećeg tjedna biste mogli pred sebe staviti veći izazov, recimo da trčite 60 minuta. E, tu dolazi do zamke!
Preintenzivan trening je zapravo nagli skok u fizičkom naporu koje Vaše tijelo nije spremno podnijeti te ćete nakon drugog tjedna vjerojatno osjećati iscrpljenost i zamaranje nakon minimalnog opterećenja.
Kakvi su simptomi pretreniranosti?
Pretreniranost određuje skup simptoma pa zato govorimo o sindromu pretreniranosti. Ti simptomi traju tjednima, a nekad i mjesecima.
→ Povećana frekvencija rada srca (puls) u mirovanju: mjeri se brojem otkucaja u jednoj minuti (npr. ujutro nakon buđenja). Bavljenje tzv. aerobnim sportovima će vremenom uzrokovati da frekvencija srca lagano pada. Ako odjednom vrijednosti pulsa počinju rasti (više od 10 u odnosu na predhodna jutra), možete posumnjati na sindrom pretreniranosti.
→ Nesanica
→ Gubitak apetita
→ Smanjena koncentracija
→ Česte upale gornjih dišnih putova
→ Emocionalna labilnost, razdražljivost, anksioznost, depresija
→ Osjećaj težine u nogama
→ Smanjena sposobnost obavljanja treninga ili rekreacije
Da bi se ovi simptomi mogli povezati sa pretreniranosti treba postojati razlog za pretreniranost, a to je da se bavite nekom aktivnošću. Bez toga ovi simptomi mogu biti povezani s nekim drugim bolestnim stanjima (anemija, virusne infekcije, sindrom kroničnog umora…). Izrazito je bitno održavati ‘Dnevnik treninga’ kako bismo na vrijeme mogli spriječiti nastanak pretreniranosti i isto tako reći da se radi upravo o tome,a ne o nekoj bolesti.
Kako spriječiti pretreniranost?
Najvažnija preventivna mjera je postepeno podizati opterećenja i dati tijelu vremena da se odmori. Ukoliko ste početnik, nastojte trenirati uz stručnu osobu, slušajte svoje tijelo te kada osjetite umor stanite dok ne prođe. Kao i sve u životu ni kondicija ne dolazi preko noći! Potrebno je dosta strpljenja kako bismo dočekali rezultate tjelovježbe.
I za kraj, držite se stare latinske izreke ‘Festina lente’ (požuri polako!).
[divider]O AUTORICI [/divider]
Dr. Alenka Brozina, specijalist internist, zaposlena je opatijskoj Thallassotherapiji. Duži niz godina bavi se sportskom kardiologijom, funkcionalnim testiranjem sportaša i dijetoterapijom.
U slobodno vrijeme proučava kliničku fitoaromaterapiju. Kao liječnica, naglasak stavlja na holistički (cjelovit) pristup čovjekovom zdravlju.
Voditeljica je Udruge Centar Adenium čiji je cilj promicanje kliničke fitoaromaterapije i holističke medicine.
