Slobodni radikali i bobičasto voće predstavljaju ‘bad guys’ & ‘good guys’, odnosno dobre i loše dečke. Ovi drugi popravljaju učinak prvih i najviše ih je u bobičastom voću
Vjerujem da smo svi pomalo osvješteniji u pogledu naše prehrane. Već su i ptice na grani shvatile kako brza hrana iz McDonaldsa, ne samo da će Vam pomoći u dobivanju viška kilograma, već Vas može koštati i samog zdravlja. O štetnom efektu popratnog zagađenja koje raste iz dana u dan ne mora se posebno pisati. Starosni vijek populacije je sve duži, ali nažalost poboljevanje je sve veće.
Unazad nekoliko godina postavljeni su termini ‘oksidativni stres’, ‘slobodni radikali’ i ‘antioksidansi’ – entiteti kojima se pokušalo objasniti kako sve svakodnevne negativnosti iz našeg okoliša, uključujući i hranu koju unosimo, djeluju na naš organizam.
Što zapravo svi ti pojmovi znače? Krenimo redom.
Slobodni radikali su molekule koje nastaju kao ‘nusprodukt’ kemijske reakcije oksidacije koja se odvija u našem organizmu. Slobodni radikali su ‘zločesti dečki’ koji napadaju najbližu stabilnu molekulu i kradu joj elektrone. Na taj se način destabilizira molekula i postane sama slobodni radikal, a reakcija postaje lančana što rezultira stvaranjem sve većeg broja slobodnih radikala koji oštećuju stanice organizma.
Najčešći izvori slobodnih radikala su: zagađenost zraka, pušenje cigareta, zračenja iz mobitela, kompjutera, druga elektormagnetska zračenja, prekomjerna izloženost sunčanim zrakama (sunčanje od 12-15 sati), industrijska zagađenja, herbicidi i aditivi u hrani. Djelovanje slobodnih radikala neće se očitovati odmah ili nakon nekoliko dana, već govorimo o jednom dugotrajnom domino efektu koje može polagano i podmuklo dovesti do različitih bolesti, a poglavito do malignih oboljenja tipa karcinom te kardiovaskularnih oboljenja.
Da bi se neutraliziralo djelovanje slobodnih radikala, odnosno da bi se prekinula lančana reakcija stvaranja slobodnih radikala, potrebno je hranom unositi dovoljno antioksidansa.
Antioksidanse, s najučinkovitijim djelovanjem možemo pronaći u voću koje je tamnije boje, što nas dovodi do bobičastog voća. Što bi značilo, što su bobice tamnije to je udio antioksidanasa veći. Moj izbor su definitivno borovnice i plod biljke aronija. Obiluju flavonoidima koji su izrazito dobri antioksidansi, isto kao i vitamin C koji je nešto više zastupljen u aroniji.
Obzirom da živimo u takvom klimatskom podneblju da nam je onemogućena svakodnevna nabavka svježih bobica preporuča se koristiti napitke bobica.
Izbjegavajte kupovati komercijalne sokove koje nalazite na policama supermarketa, jer oni sadrže samo aromu voća i brdo šećera, što nikako ne podrazumijeva antioksidativno djelovanje.
Ako zaista želite učiniti dobro svojem organizmu, dok nas ljeto ne obraduje svježim plodovima bobičastog voća, nabavite provjereni sok bobica koji ne sadrži dodatne aditive (prvenstveno mislim na šećer i aromu),osobno preferiram ove matične sokove.
Idealan izbor je aronija, ne samo da je sok ukusnog okusa, prebogat antioksidativnim tvarima, već je dostupan tijekom cijele godine! Bobice aronije su doista zahvalne, jer svoj ‘čarobni’ učinak sadrže i suhi (dehidrirani) plodovi koje možete konzumirati u međuobroku, rehidrirati u vodi i dodati u Vaš omiljeni smoothie ili napraviti čaj.
I dok pišem ovaj post ispijam kombinaciju prirodnog soka aronije i borovnice, jer želim duuugo ostati zdrava i fit. A vi, volite se toliko?
Pogledajte ponudu 100% matičnih sokova Aronia Original.
O AUTORICI
Dr. Alenka Brozina, specijalist internist, zaposlena je opatijskoj Thallassotherapiji. Duži niz godina bavi se sportskom kardiologijom, funkcionalnim testiranjem sportaša i dijetoterapijom. U slobodno vrijeme proučava kliničku fitoaromaterapiju. Kao liječnica, naglasak stavlja na holistički (cjelovit) pristup čovjekovom zdravlju.
Voditeljica je Udruge Centar Adenium čiji je cilj promicanje kliničke fitoaromaterapije i holističke medicine.
