Koje i kakve vježbe izvoditi ujutro prije važnog sastanka kako bi dobili inekciju adrenalina, a koje uvečer? Kako disanje utječe živčani sustav i kako disanje utječe na njega…
Drevni yogiji nisu proučavali fiziologiju na način kao današnja medicina, no došli su do zaključka da je dah i disanje veza između uma i tijela i ukoliko uspijemo kontrolirati disanje moći ćemo kontrolirati svaki aspekt našeg bića.
Promjenom kvalitete i dubine disanja možemo usporiti frekvenciju srca, smanjiti bolove u tijelu, riješiti anksioznost i napadaj panike, umiriti tijelo i uspavati ga ili podići energiju
Koncentracijom na disanje držimo se u sadašnjem trenutku što pomaže kod kontrole uma i neželjenih opsesivnih misli, te poboljšanja koncentracije i pažnje. To je zato što disanjem upravljaju oba nervna sistema i autonomni i somatski.
Autonomni živčani sistem sastoji se od mreže neurona koji kontroliraju unutarnje organe, krvne žile i žlijezde i djeluje bez našeg voljnog utjecaja.
Somatski živčani sistem odgovoran je za izvođenje voljnih pokreta i refleksa te na prima senzorne informacije kao što su bol, dodir, vid i sluh.
Budući da udahom uvlačimo zrak u pluća, a pluća su unutarnji organ, mogli bi misliti da je disanje najvećim dijelom kontrolirano autonomnim nervnim sistemom, ali nije. Disanje je djelo somatskog nervnog sistema koji pokreče mišiće kostura. No i autonomni živčani sistem ovdje ima svoj udio.
Na primjer, kada trčimo koristimo mišiće kontrolirane somatskim nervnim sistemom, ali ne bi stigli daleko da autonomni nervni sistem ne ubrza frekvenciju srca, stimulira otpuštanje glukoze iz jetre i povuče krv iz kože prema mišićima.
Priprema tijela za akciju (fight)!
Signali iz unutarnjih organa imaju dakle konstantni i kontinuirani utjecaj na dubinu i brzinu disanja. No kako živčani sistemi djeluju na disanje tako i disanjem možemo djelovati na živčani sistem.
Različitim metodama disanja možemo djelovati na autonomni živčani sistem i na funkcije koje su obično izvan naše svjesne kontrole. Autonomni živčani sustav sastoji se od 2 sistema: simpatički koji priprema tijelo za akciju (fight or flight) i parasimpatički koji smiruje i održava potporne funkcije unutarnjih organa.
Slijedeće vježbe disanja aktiviraju simpatički nervni sistem, te podižu energiju i razbuđuju. Možete ih izvoditi ujutro, prije važnog sastanka ili trke kada vam je potrebna trenutna inekcija adrenalina.
• Moćno torakalno disanje – u stojećem stavu isprepletemo ruke iza vrata, povučemo laktove prema nazad što više možemo, malo se nagnemo natrag i udahnemo duboko maksimalno šireći rebreni obruč sve dok ne osjetimo širenje međurebrenih mišića. Na izdah vratimo tijelo i laktove prema naprijed do neutralne početne pozicije. Ponovimo 12 puta.
Torakalno disanje došlo je na loš glas zato što mnogo ljudi diše tzv. ‘Konstruktnim torakalnim disanjem’ koje je tipično plitko, ubrzano i nepravilnog ritma, povezano je sa stresom i napetošću te također može izazvati različite zdravstvene probleme jer konstantno drži otkucaje srca i krvni tlak previsok pa tijelo ne dobiva dovoljno kisika. Također je loše za probavu i bazalni metabolizam i uzrokuje hladne dlanove i stopala.
• Paradoksalno disanje još jače potiče simpatički nervni sistem. Izvodi se u stojećem stavu, a na udisaj povlačimo trbuh unutra i gore te širimo rebreni obruč, a na izdah opuštamo trbuh van.
Ruke možemo podizati postrance gore za jače otvaranje rebrenog obruča. Da bi bolje shvatili paradoksalno disanje zamislite situaciju pod tušem kada umjesto ugodne tople vode poteče ledeno hladna, najvjerojatnije ćete povući trbuh skroz unutra, udahnuti duboko otvorenih usta.
Izvedite najviše 10 paradoksalnih udaha.
Budući da takav način disanja priprema tijelo za akciju i borbu podiže adrenalin nije preporučljivo tako dugo disati jer može izazvati osjećaj nervoze i napetosti.
A ako se želite umiriti…
Ukoliko se želite smiriti i aktivirati parasimpatički nervni sistem izvedite abdominalno torakalno disanje u ležećem položaju opisano u prethodnom tekstu o disanju. Takav način disanja i uspavljuje, izvrsno ga je izvoditi navečer prije spavanja za smirivanje tijela i uma. Također pomaže kao prevencija astme i opstruktivnih bolesti pluća.
Zlatno pravilo kod svih vježbi disanja je – disanje treba biti potpuno ugodno!
[divider]O AUTORICI [/divider]
Vjerna Ivan Nevistić završila je Kinezioloski fakultet u Zagrebu, MBA u Pragu na američkom sveučilistu. Sedam godina živjela je u Americi (Chicago, Dallas, Phoenix), a u Pragu tri godine. Vlasnica je i instruktorica Hot yoga studija u Zagrebu u Radićevoj 3. Vanjska je suradnica Kineziološkog fakulteta.
Vezane teme:
Ooommmmmm: Evo kako disati u prirodi i povećati kapacitet pluća
