Search
Close this search box.
startup

Zašto bi trebali čitati o startupima i ICT industriji

Ne znam kako doživljavate sve ostale domaće vijesti, ali ja smatram da su one o domaćim startupima gotovo jedino pozitivno štivo koje u našim medijima možete pročitati


Nedavno sam pročitao tekst. Ne znam da li u printu ili na webu, ali jedna rečenica išla je otprilike ovako: ‘I ne, neće se Hrvatska izvući štancanjem aplikacija koje šačica startupa prodaje za dolar ili dva…’

Autor je pretpostavljam htio reći kako su nama potrebne puno snažnije i dramatične promjene, zapravo industrije koje će nas izvući iz ponora u kojem smo zapeli.

Nisam ekonomski analitičar. Ne želim ulaziti u to koje nam i koliko industrije treba. Jasno je kao dan da nam treba. Na kraju krajeva, u tjednu koji je upravo na izmaku, vijest tjedna (ako ne i mjeseca i godine) pripada industriji. Točnije tvrtki Končar i njihovu tranformatoru po koji je u Zagreb došao nebeski div Antonov 225. Tvrtke čiji bi direktor svakako trebao napisati knjigu ‘Kako smo izbjegli privatizaciju na Hrvatski način i rasturamo….’ Vjerujem da bi bila bestseller.

No, vratimo se na početak ovog teksta i po meni vrlo nepravednom odnosu prema tvrtkama koje ‘štancaju aplikacije za dolar ili dva’. Ne znam kako vi doživljavate sve ostale domaće vijesti, ali ja smatram da su one o domaćim startupima i ICT industriji gotovo jedino pozitivno štivo koje u našim medijima možete pročitati.

To su jedini tekstovi koji mlade mogu ohrabriti. To su jedini tekstovi nakon kojih mladi stručnjak može uzeti adresu i pokucati na vrata. Neki kažu da takvi tekstovi nastaju iz očaja u nedostatku drugih pozitivnih primjera. Ja bih rekao da je očajno navoditi ‘očaj’ i ‘startup’ u istoj rečenici.

Zamislite da iz očaja nastaju tekstovi o turizmu (uz ICT jedinu našu granu koja svake godine bilježi rast)?

Dakle. Ne čitam te tekstove iz očaja i ne smatram da nastaju iz očaja. Upravo obrnuto, smatram da su itekako potrebni i imam dojam da taj novinski papir potrošen na teme o IT sektoru konačno služi nečemu dobrome.

Takve tvrtke osmišljavaju proizvode iako znaju da nisu jedini i da je pitanje da li će se baš njihov, među tisućama drugih, ‘zalijepiti’ i postati relevantan potrošačkom društvu. Kada nešto proizvedu to ili radi ili ne radi. Trećeg nema. Koliko je takvih uspješnih industrija u Hrvatskoj?

Zato ja obožavam vijesti o Drapu, iStudiu, Anctu-u, Mono softweru, Ad conu, Inchoo-u, Dekoderu i desecima drugih. Zato jer iz njih izbija pozitiva nakon koje će neka novinarka odlučiti peći torte, nezaposleni softveraš početi raditi na svojoj aplikaciji, nezadovoljni dizajner otići raditi na svojemu vinu.

I tako dalje i tako dalje.

CoolKlub će uvijek pratiti isključivo takve pozitivne trendove i ne, to ne znači da zatvaramo oči pred problemima.

Svak tko je pogledao [lightbox link=”https://coolklub.com/wp-content/uploads/2013/10/Kauboji-na-filmu1.jpg#”]’Kauboje'[/lightbox] čuo je krilaticu:

Ne mogu?

Što to dovraga znači?!

Hmmmm… Ma prionimo mi na posao.

O tome ja govorim.

 

Claudio Kramaric

Savjetnik za #svedigtialno za male i velike tvrtke. Specijalist za e-trgovinu, internet marketing i sadržaj. Predavač na Algebri. Poduzetnik. Osnivač CoolKluba i direktor tvrtke CoolMedia d.o.o. Obožava pisanje i trčanje. Pratite me na>>>