Zadnjih par mjeseci svjedočimo procvatu AI. Sve je otvorio Chat-GPT koji je u relativno kratko virjeme doživio 4 iteraciju (kažu, mogli bi nam već sada pustiti i sedmu ali puštaju nas da se naviknemo), te najavljuje plug-in-ove za razno razne aplikacije koji će nam dodatno ubrzati njihovo korištenje. Pojavio se i novi Windows 365 koji koristi AI za lakše i bolje korištenje svojih standardnih aplikacija (Excel me najviše veseli wink-wink i iskreno se nadam da ću samo jednom rečenicom riješiti dane i dane tablica). Google-ov Bard će vaše traženje, slično kao i Chat GPT, pretvoriti u razgovor dajući vam konkretne odgovore na vaša pitanja, ali se hvali i da vam može napisati esej ili pjesmu.
Što onda AI onda ne može? Ili bolje reći, što čovjek može bolje?
Bilo da slušate svoju omiljenu pjesmu, čitate omiljenu knjigu po drugi, treći ili peti puta, uživate u umjetničkom dijelu, gledate omiljeni film ….. vjerujem da se kao i ja, učestalo ne možete dovoljno načuditi ljudskoj kreativnosti.
Naša kreativnost rezultat je dijelom genetike, okoline, motivacije, osobnosti, iskustva, a ništa od toga AI ustvari nema. Najpoznatiji umjetnici svih vremena poput Michelangela, Da Vincija, Picassa ili Beatlesa svoje su radove stvarali na sebi svojstven i osebujan način. Tako su i ostavili trag.
Kreativnost je i sposobnost povezivanja ideja na nov i drugačiji način, razmišljanja izvan okvira, otkrivanja rješenja na nov i drugačiji način. Fleksibilnost je jedna od bitnih karatkteristka ljudske kreativnosti. Teško je da će u budućnosti AI to nadmašiti. Čak i da nam AI uspije riještiti svaki problem s kojim se susretnemo, moramo biti dovoljno kreativni da mu problem/pitanje postavimo na ispravan način ili da ga navedemo da nam pruži pravi odgovor. Postavlja se pitanje: Koji je pravi odgovor za neka pitanja?
Tako da i za kvalitetne odgovore na naša pitanja AI treba kvalitetna pitanja. Što ste manje upoznati s nekom idejom (nije vaša domena) vjerojatnost je veća da će postavljeno pitanje dati polovičan i površan odgovor. Osim toga, u tom odgovoru neće sigurno biti ni vizije, ni intuicije, niti emocije. A upravo je emocija često povezana s kreativnošću. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji su kreativni često emocionalno osjetljiviji, te da ih ta osjetljivost često dovodi do stvaranja novih ideja, ali i razumijevanja svijeta oko sebe.
Svijet budućnost je zato svijet kreativnosti.
“Creativity is seeing what others see and thinking what no one else ever thought.” – Albert Einstein
Prije 15 godina skupina znanstvenika s Univerity College London i University of Copenhagen objavila je istraživanje u kojem su testnoj skupini pokazali slike nastale ljudskom rukom i slike koje je izradio kompjuter. Testna skupina je znala da gleda te različito nastale slike, ali nije znala koje su koje. Dok su gledali navedene slike, fMRI mašina bilježila je njihove reakcije unutar mozga. Rezultat je bio neosporan, ne samo da su redom birali slike nastale ljuskom rukom, već je i kemijska reakcija u mozgu bila briljatna. Znanstvenici kažu da im je mozak jednostavno “svijetlio” tj. njegovi centri ugode.
Istraživanje nastalo prije 15 godina nije predvidilo još jednu komponentu koja će se sigurno pojaviti s ubrzanim razvojem umjetne inteligencije na području kreativnosti, a to je da bi s vremenom baš ta preferencija prema ljuskom kreativnom radu mogla postati i snažnija. Kako zbog kolektivnog osvješčivanja, tako i zbog pojačane svjesnosti o sve široj i većoj prisutnosti umjetne inteligencije.
