Uzmite maslinovo ulje, sunčane naočale i ručnik. Naspavajte se. Pričekajte 11 sati ujutro i ne vraćajte se kući prije 17… Neeeeeee! Iako je ovo vrlo čest slučaj zapravo bi trebali raditi obrnuto
Ljeto nam se opasno približava. I dok ja (kao i većina mojih sugrađana) plažu gledam na povratku s posla, nekolicina ljudi već ponosno izlaže svoje tijelo suncu. Svake godine sve se više naglašava štetno djelovanje sunca no, izgleda da nekima još nije došlo ‘iz guze u glavu’ pa svoja tijela nemilice ‘prže’ u najgora moguća doba dana.
Stoga, budimo pametni pa ponovimo gradivo. Savjeti za sunčanje:
KRIVO: Moram što duže ležati na suncu jer ću tako…
Dobiti dovoljno vitamina D. Da! Sunčeva svjetlost nam je neophodna kako bi naš organizam stvorio vitamin D ali da bi naš organizam mogao sintetizirati vitamin D potrebno nam je samo 15 do 20 minuta boravka na suncu. Strah od manjka vitamina D nikako ne opravdava višesatno prženje na suncu!
KRIVO: Dok sam na moru želim upiti što je više moguće sunčeve svjetlosti…
Mislim da već i vrapci na grani znaju kada je sigurno vrijeme za sunčanje ali ajde, za one koji vole ponavljanje, recimo: nikako se ne bi trebali izlagati zrakama sunca između 11-16 sati. Zašto? Znanstvenici tvrde da je tada sunčeva svijetlost najjača, odnosno da može izazvati određene ‘nepodopštine’ na Vašoj koži, a prvenstveno se radi o bazocelularnom karcinomu i melanomu.
• bazocelularni karcinom je u velikom porastu u našoj zemlji, a nastaje dugotrajnim, opetovanim prženjem na suncu. Najčešće nije zloćudan, ali obzirom da se najčešće javlja na koži lica odstranjuje se kirurškim putem, što kasnije može završiti neuglednim ožiljcima.
• melanom je jedan jako, ali baš jako zločesti tumor koji se brzo širi i jako teško liječi ukoliko nije na vrijeme prepoznat i odstranjen. O utjecaju sunčeve svijetlosti na ubrzano starenje kože ne treba posebno pisati. Zbog opetovanih, dugotrajnih izlaganja suncu, koža će Vam poput Imperije uzvratiti udarac-borama!
KRIVO: Na plažu nosim samo pekmez za sunčanje…
Strah od manjka vitamina D nikako ne opravdava višesatno prženje na suncu!
Danas su u ponudi brojne vrste raznih sredstava koje koristimo kao zaštitu tijekom izlaganja suncu. Najbolji izbor predstavljaju ona sredstva koja obuhvćavaju i UVA i UVB zaštitu te su napravljena za različite dijelove tijela (lice, tijelo, kosa). Prema ‘Environmental Working Group’ potrebno je izbjegavati sredstva koja u svojem sastavu sadrže oxybenzon, jedan spoj za kojeg je postavljena sumnja da može ometati normalni rad hormona. Ovaj spoj je optužen da u tijelu pokazuje djelovanje poput ženskog spolnog hormona estrogena te da može izazvati endometriozu u žena.
Također se preporuča izbjegavanje sredstava za sunčanje u obliku sprejeva i praha zbog sadržaja, sitnih nano čestica titan dioksida, kemijskog spoja koji je također pokazao moguće karcinogeno djelovanje, a prema znanstvenicima, čestice ovog spoja ne mogu proći kožnu barijeru i dospjeti u vaš krvotok, ali dišnim putovima (udisanjem) to mogu!
KRIVO: Imam SPF faktor kremu, nanosim je samo jednom jer je to dovoljno
Zaštitni faktor (SPF) – svake godine pojavi se neko novo sredstvo za sunčanje sa sve višim SPF. Preporuka je koristiti sredstva koja se označavaju s SPF 30 +. Važno je napomenuti da to ne znači, ako ste jednom nanijeli sredstvo na kožu, da to ne morate ponoviti nekoliko puta, a posebno nakon izlaska iz mora (rijeke, jezera, bazena).
KRIVO: Ne pije mi se, nisam žedna/žedan
Hidracija! Tijekom izlaganja suncu i boravka na plaži, obavezno unosite dovoljno tekućine kako biste spriječili dehidraciju organizma. Zapamtite, kada počnete osjećati žeđ već ste dehidrirali, što bi drugim riječima značilo: učestalo unosite vodu u organizam.
Naravno, tijekom ljetnih mjeseci možemo se osvježiti niskokaloričnim osvježavajućim voćem tipa lubenica i dinja!
Vezana tema:
Što su slobodni radikali i antioksidansi. Zašto konzumirati bobičasto voće?