Ako ste se ikada pitali što znači biti freelance novinar nudimo vam priču iz prve ruke. Danac Jørgen Samsø Nielsen, navukao se na novinarstvo prije desetak godina, ovo je njegova priča
Brzina, rokovi i energija u novinarstvu – tri su ‘magneta’ kojima se Jørgen Samsø Nielsen, mladi freelance novinar iz Danske, navukao na novinarstvo prije desetak godina. Diploma iz filozofije i nekoliko godina iskustva u izdavaštvu nisu u potpunosti zadovoljavale njegovu svestranost, te je 2003. upisao školu novinarstva u Copenhagenu i krenuo novim putem. Taj put doveo ga je u Beograd u kojem Jørgen boravi već gotovo godinu dana gdje ‘živi’ svoj freelance život na balkanski način i živi ga punim plućima.
PRVI KORACI
Prve novinarske korake napravio je i prije upisa u novinarsku školu radeći za Radio Copenhagen i dnevne novine ‘Information’, ali posao iz snova – u danskoj novinskoj agenciji, usljedio je tek pred kraj novinarskog obrazovanja. Završni rad na kojem je radio – dokumentarac o procesu pomirenja u Bosni i Hercegovini, Jørgenu je pojačao želju za odlaskom u Beograd i daljnjem upoznavanju Balkana. Međutim, ponuda za posao u danskoj novinskoj agenciji Ritzau bila je predobra prilika i u tom trenutku najpametniji izbor, pa je Jorgen odlučio Beograd privremeno staviti na čekanje.
Posao u novinskoj agenciji za Jørgena je pružao sigurnost i zadovoljstvo koje je proizlazilo iz činjenice da oko šezdeset posto sadržaja svih vijesti u danskim medijima dolaze upravo iz agencije, pa se publika broji u milijunima.
‘Publika je velika. To je jedna od stvari koje su mi se jako sviđale radeći za agenciju. Jednom kad tvoja priča izađe, izaći će u nekoliko desetaka medija i proširiti se, neće ostati samo u jednim novinama ili na jednom portalu.’, otkriva nam Jørgen.
Puno se putovalo, pod normalno, svaki drugi mjesec agencija bi Jørgena slala izvan Danske kako bi pokrio priče iz raznih dijelova svijeta. Kad bi bio na terenu u inozemstvu Jorgen bi bio one-man-band multimedija novinar što je podrazumijevalo izvještavanje za sve vrste medija – pisanje članaka za novine i portale, te snimanje video vijesti za TV i audio snimki za radio.
Kao najizazovniji zadatak Jørgen ističe pokrivanje priče o potresu na Haitiju 2010. godine. Cijelokupno iskustvo Jorgenu je puno značilo kao novinaru i kao čovjeku – od odlaska i problema s logističkim detaljima, boravka u ruševinama Haitija, stiske s vremenom zbog vremenske razlike i teških uvjeta za slanje priče do emotivnih trenutaka u kojima je spoznao da si na kraju dana, nakon što si ugasio kameru koja te odvajala od stvarnosti, ipak samo ljudsko biće koje duboko suosjeća sa žrtvama.
Jørgen je radeći za agenciju pokrivao i vijesti iz naše regije, pa je tako pisao o zločinima iz mržnje u Srbiji, minskim poljima na granici između Kosova i Albanije, te danskim vojnicima koje je posjetio u Mitrovici.
Nakon pet godina sigurnosti i pristojne zarade u agenciji, ekonomska kriza dotakla je medije, pa tako i dansku novinsku agenciju koja je morala srezati troškove i podijeliti otkaze, pa je i Jørgenu ponuđena otpremnina koju je odlučio uložiti u svoj freelance početak i svoj konačni odlazak u Beograd.
Život na Balkanu
‘Nakon odlaska iz agencije nisam želio ostati na istom mjestu gdje sam trenutno i nakon deset godina žaliti što nisam otišao u Beograd i započeo tamo kao freelance novinar’, iskren je Jorgen. Beograd opisuje kao grad koji je na svoj, poseban način – prekrasan.
Na Balkan su ga privukli opuštenost i ležernost ‘coffee lifestylea’ koji se veže uz brojne kafiće u kojima ljudi ispijaju kave. Sviđaju mu se njegova ‘divlja’ strana i tzv. šarmantni nered po kojem se Balkan toliko razlikuje od Danske u kojoj je sve – u savršenom redu.
Jorgen tako stanuje u Beogradu i trenutno pokriva priče vezane za balkansku regiju i prodaje ih danskim novinama i povremeno radijskim postajama.
‘Dobra strana freelance novinarstva vidi se iz samog naziva- imaš svoju slobodu. Ti odlučuješ koje ćeš priče pokriti i kako ćeš izbalansirati svoje slobodno vrijeme i radno vrijeme koje si sami odrediš. Isto tako je i izazov to što je taj balans ponekad teško postići i zadržati’, tvrdi Jorgen.
Istaknuo je i da nije jednostavno biti freelancer na Balkanu, teško je prodati neku temu o Balkanu skandinavskim medijima, koji se kao i svi ostali, bore s nedostatkom novca.
Međutim Jorgen je optimističan i primjećuje povećanje interesa za balkansku regiju od kad je Hrvatska ušla u EU, te se nada da će se fokus još povećati kad svoj put u EU polako ostvare Srbija, Crna Gora, Kosovo…
Osim pronalaženja vlastitih priča, Jorgen trenutno pomaže i dvojici kolega novinara iz Podgorice i Beograda u istraživačkom izvještavanju čije su dvije teme vezane za Skandinaviju. ‘Muči’ se i sa učenjem srpskog jezika kojeg želi što bolje svladati dok živi u Beogradu. U narednih par mjeseci planira dalje putovati po regiji u potrazi za novim temama, a u malo daljoj budućnosti volio bi napisati i kratke priče o životu na Balkanu, iz vlastite perspektive stranca, te započeti istraživanje o kriminalu u balkanskim državama.
Jørgen Samsø Nielsen ima neizmjerno privlačnu osobnost i zavidnu količinu energije, svestran je i vrlo ugodan sugovornik. Razgovarajući s njim, poželjet ćete živjeti njegovim tempom barem nakratko, poželjet ćete barem komadić lifestylea kojim živi, možda jedno iskustvo od njegovih brojnih, ali cijelokupnu prtljagu koja ide s njegovim izborom zanimanja ne bi svatko mogao po(d)nijeti.
Biti freelance novinar podrazumijeva neki drugi oblik odricanja – ponekad ćete za priču morati otići na drugi kraj svijeta, provesti i po nekoliko mjeseci na istraživanju i pronalaženju svega potrebnog da ju uobličite i date joj smisao kojim bi postala zanimljiva mediju kojem ćete ju ponuditi, vrlo često ćete morati ostaviti život koji ste izgradili u gradu u kojem živite i uložiti sve što imate u freelance život.
Jorgen priznaje da mu nedostaju prijatelji i obitelj, ali budući da je već živio izvan rodne Danske po nekoliko mjeseci, biti odvojen od njih nije mu stran osjećaj, a ističe i da njegovi novi prijatelji nadomještaju razdvojenost od života u Copenhagenu.
Iako je mislio da će se do kraja ove godine vratiti u Dansku, balkanski život ga je toliko osvojio da je odlučio produžiti svoj boravak do jeseni sljedeće godine.
Taj proizvoljni deadline ne mora nužno ispoštovati.
