Nakon prve, prilično romantizirane verzije života u Čileu, naša Ivana Vam donosi dosad najskompletniji izvještaj o životu u toj zemlji. Guštajte!
Uvijek sam smatrala da nas putovanja duhovno obogaćuju jer imamo priliku sebe doživjeti na nov način. No, da bi mogli skinuti ružičaste naočale entuziastičnog turista i zaista upoznati jednu zemlju, potrebno je u njoj – živjeti. Prije godinu dana vratila sam se u Čile nakon 12 godina (kada sam ovdje i studirala). Ostajem i dalje vjerni fan ove prirodno bogate te geografski i klimatski raznolike zemlje, ali sad već – bez ružičastih naočala.
Čileanski Španjolski tj. Kasteljanski
Ako ste jedan od onih ljubitelja španjolskog jezika koji se ponosi završenim početnim tečajem i sad želite uvježbati konverzaciju u zemlji izvornih govornika, u Čileu biste mogli doživjeti pravi šok jer njihova verzija španjolskog ne sliči ni približno onoj koju ste po svojoj prilici učili (osim ako vam profesor nije bio Čileanac).
“S” se ne izgovara, izgovor “Th” ne postoji, krajevi riječi se gutaju… Tradicionalni španjolski je zamijenjen čitavim nizom idioma i izraza koji potječu od Mapuchi plemena, te je razgovor između Čileanaca razgovjetan u jednakoj mjeri u kojoj pokušavate razaznati razgovor četiri Irca koji su zapeli u lokalnom pubu.
Od pitanja konvencijalnog španjolskog “Como estas? (kako si?), čileanski slang koristikonjugaciju como estais (izg. komostai). Također treba napomenuti da s obzirom na strogu klasnu podjelu, izgovori nekih riječi razlikuju se s obzirom na društveni sloj.
Na primjer, viša klasa riječ Čile izgovara vrlo meko (cile), niža klasa i manje educirani slojevi izgovaraju saSh – Shile. Razgovarajuci s poznanicima koji imaju djecu, mnogi su izjavili kako radi ispravnog spanjolskog preferiraju kućne pomocnice iz Perua jer im djeca onda ispravno govore.
Postoji vrijeme i Čileansko vrijeme
Ako ste tip koji ne trpi kašnjenje te pri susretu s prijateljima broji stotinke. STOP! Čileanci su iznimno srdačni i gostoljubivi, ali mogli bi vas izluditi kašnjenjem. Zakasniti po sat ili dva na dogovorenu večeru je skroz cool.
S druge strane, doći ranije na dogovorenu večeru je prilično nepristojno. Isto tako, kad čileanci pozovu na večeru ili roštilj imajte na umu da je večera, odnosno jelo na stolu oko ponoći. Jednostavno je. Tu nema nikakve žurbe.
Premda se to naravno ne odnosi na čitavo stanovništvo ili na poslovni kontekst, ja nisam jedina. Mnogi stranci se žale na kašnjenje. Uz to, treba znati da je radni dan prilično dugačak. Od 9 do 19 sati s dvosatnom pauzom za ručak(!). No to nužno i ne znači da je time efikasnost veća pa je zanimljiv primjer Švedske koja uvodi šestosatno radno vrijeme. Mentaliteti…
Zemlja avokada (i domaće šljivovice)
Opće je poznato da je Čile jedan od najvećih izvoznika voća, povrća, vina i ribe. Ali, jeste li znali da su Čileanci gotovo ovisni o avokadu? I to mi je skroz cool! Avokado je prepun nezasićenih masnoća i vrlo hranjiv. Čileanci ga stavljaju u sendviče, tortilje, mažu na krekere, jedu sa žlicom, režu ga na salatu… Da ne duljim, postoje stotine načina za pripremu umaka od avokada. Naravno, cijena avokada je znatno niža nego u Europi.
Život prema principu “Ako prođe, prođe”
U odnosu na druge države Južne Amerike, Čile je prilično uređena pravna država. Strogo se kažnjava pokušaj podmićivanja policajca na cesti ili neplaćanje poreza. Na primjer, neki dan sam čekala autobus na totalno krivom mjestu i autobus iz suprotnog smjera je izveo čitav prometni manevar da me pokupi tu gdje sam ‘krivo’ stajala. Mogla bih nabrajati taj niz vrlo ljubaznih gesta koje sam doživjela od strane lokalnog stanovništva, a koje su bile mimo pravila.
S druge strane, sitne prevare po principu “ako prođe, prođe ” tjeraju stanovništvo na oprez. Brojnim krađama i provalama teško je stati na kraj. Suprugu su u automobil provalili balavci od 12 godina. U automobil su ušli kroz stražnji prozor koji su na daljinski upravljač otvorili dok se uparkiravao i ukrali radnu torbu sa svim dokumentima. Nikad im se nije ušlo trag.
Raj za ljubitelje vina
Bordoška loza ‘Carmenere’ koju su često brkali s Merlotom, u današnje vrijeme može se naći samo u Čileu. Iako je zemlja poznata po crnim vinima i to Cabernet Sauvignonom, Merlotom, Crnim Pinotom, Malbecom, Shirazom te raznim mješavinama istih, Čile proizvodi i kvalitetna bijela suha i desertna vina.
Sushi i Ceviche
Zahvaljujući golemom izboru ribe u cijeloj zemlji, a naročito u glavnom gradu Santiagu na izboru vam je veliki broj sushi barova i lokalnih restorana koji nude mariniranu ribu tzv. ceviche.
Santiago de Chile
Smatra se često gradom budućnosti Latinske Amerike i zadnja dva desetljeća prava je multi-kulti metropola. Obzirom da sam većinu života provela u inozemstvu (radeći, studirajući i družeći se s ljudima iz raznih zemalja, vjerskih ispovjesti, svjetonazora…) to mi puno znači.
Santiago je uistinu grad kontrasta gdje usred vrućeg ljeta – gdje temperature znaju biti i do plus 40 stupnjeva – još uvijek možete uživati u pogledu na snježne Ande. Centralna regija s najpoznatijim vinogradima nalazi se odmah po izlasku iz grada, a do obale se stiže nakon samo sat i pol vožnje automobilom.
Štrajkovi i demonstracije s razlogom i stilom
Što bi Južna Amerika bila bez revolucija i demonstracija? Premda je šokantno (meni osobno, emotivno teško) vidjeti toliko drastične razlike u prihodima i općim uvjetima života, jer zbilja je riječ o nepravdi sistema, skidam kapu čileancima za organizaciju i entuzijazam u borbi za bolje sutra.
Uz sav glamur Santiaga često se tu isprepliću štrajkovi radnika koji se bore za veća prava i više prihode i to obično s raspaljenom kumbija glazbom u pozadini, ićem i pićem te strpljivošću švicarskih urara – sve dok pravda dodje na njihovu stranu. Ono što me fascinira je to da su na očigled Čileanci vrlo plahi i samozatajni, ali kad se odluče na borbu itekako su glasni i jasni.
Radeći na Sveučilištu u Concepcionu prosle godine, dobro sam se uvjerila u organizacijske sposobnosti studentskih sindikata pri gotovo četiri mjeseca uzastopnih demonstracija protiv visokih školarina. Imam osjećaj da bismo tu mogli dosta naučiti od njih.
Ljubaznost je vrlina
Zbog svoje diplomatičnosti, ljubaznosti i osjećaja za bonton, Čileance često smatraju ‘Švicarcima Južne Amerike’. Načelno se Čileu jako negativno gleda na osobe koje su agresivne, impulsivne i predirektne (osim ako nije riječ o gore navedenim demonstracijama i slicnim društvenim nemirima).
Za opstajanje u poslovnim krugovima, društvu i postizanju ciljeva, bitno je ostati odmjeren, ljubazan i blag u izražavanju mišljenja. Stoga ovdje teško da ćete naići na neljubaznu uslugu u kafićima, restoranima, ducanima i drugdje, a to upravo čini svakodnevni zivot ljepšim i lakšim. Također, Čileanci su poznati po tome da su posebno pažljivi i ljubazni prema strancima zbog čega se svi koji tu živimo osjećamo kao kod kuće.
Ako imate pitanja napišite ih u komentar, rado ću odgovoriti! Hvala na čitanju.
