Zanimljivo financijsko izvješće dopalo nam je šaka pa smo mislili: možda vam pomogne. Nije čarobni štapić ali dovoljno je dobro da se zamislimo
Dok središnja banka u Danskoj razmatra mogućnost da prestane tiskati novčanice i kovanice zbog neisplativosti jer tamo sve više stanovnika plaća kreditnim karticama ili pametnim telefonima (po tome su prvi u Europi), znate li stanovnici koje europske zemlje gotovo isključivo plaćaju kešom (i nema naznaka da se toga žele odreći)?
Nijemci!
U prosjeku, svaki novčanik u Njemačkoj ‘vrijedi’ 123 američka dolara, gotovo dvostruko više nego onaj u džepu Amerikanaca, Francuza ili Nizozemaca. Otprilike 80% svih transakcija u Njemačkoj se obavlja na ‘staromodan’ način – gotovinom, čak i onda kada su u pitanju veće svote novca. Podaci su ovo izvješća o korištenju gotovog novca u sedam zemalja u period od 2009. do 2012. godine.
Zašto Nijemci u većini slučajeva plaćaju gotovinom?
Ako vam nije gušt čitati dalje: Najbanalniji odgovor je – zato jer vole ‘keš’. OK, pa tko ga ne voli, kažete vi. Istina, vole svi – deklarativno, ali pitanje je kako pokazuju tu ljubav.
Evo i primjera: Ako stojite u redu u Ikei u Njemačkoj i namjeravate platiti novčanicom od 500 eura – nema problema. Pokušajte isto to u Francuskoj – nema šanse. Slična su iskustva i shoppingholičara u modnim trgovinama. Dok u Njemačkoj prolazi ‘keš’ drugdje u EU namučit ćete se sa svim apoenima većim od 20 eura.
Zašto je tome tako? Teško je utvrditi posve točan razlog. Zapravo ima ih nekoliko i svi su točni.
Ako zagledamo u novčanik, već na prvi pogled možemo znati na čemu smo. Koliko smo potrošili i koliko imamo. Otprilike što je novčanik deblji (ili tanji) to je jači signal kako i na koji način koristiti svoj novac. Dok je kartice, većinu nije briga. Također, kada koristite gotovinu mogla bi vam se svidjeti i anonimnost koju transakcija pruža, navodi se u izvješću.
ČITAJTE JOŠ: Milijarderi: Činjenice o deset najbogatijih ljudi na svijetu
Odnos spram valute također može biti važan čimbenik, pogotovo ako se poznaje barem djelić Njemačke monetarne povijesti. Hiperinflacija valute tijekom Weimarske republike koja je vrh dosegla 1923. dovela je do cijene kruha (bijelog ili crnog; tanko ili debelo narezanog, svejedno) od 428 milijardi maraka(!), dok je kilogram putra stajalo 6 trilijuna(!)
U to doba, poslodavci bi plaće isplaćivali tijekom jutra, ponekad doslovno u košarama kako bi ih radnici na kraju dana stigli zamijeniti za robu prije nego li njihov sadržaj postane beskoristan.
Sve ovo, naravno, nije bio jedini put kada je novac u Njemačkoj izazvao traumu. Točno 20 godina kasnije, nakon Drugog svjetskog rata tijekom kojeg se ‘reichsmark’ doslovce printali u krug i priječili inflaciju, stiglo je novo otriježnjenje:
Lipanj 1948., kada je u sklopu reformi predstavljena njemačka marka i koju su stanovnici bili prisiljeni zamijeniti s reichsmarkama u omjeru 1:10, također je bio traumatično iskustvo jer je ishlapilo gotovo 90% štednje.
Stav o novoj valuti brzo se promijenio. Čuvena ‘DM’ je Nijemce vratila u igru, najlonke i cigarete prestali su biti moneta,i njemačku ekonomiju gurnula prema naprijed.
Prema tome kakvu ulogu ima povijest u činjenici da Nijemci obožavaju plaćati gotovinom?
Prema spomenutom izvješću, sjećanja na hiperinflaciju prvi su razlog. Znate već, svi koji smo tijekom vremena na vlastitoj koži osjetili krizu, volimo štedjeti u gotovini (američki dolar) radije nego povjeriti ga nekoj banci. Prema podacima Federalnih rezervi u New Yorku, potražnja za američkim dolarom raste cijelu generaciju nakon krize ili superinflacije (obje su, baj d vej, pogodile i ove prostore i to u razmaku od 20 godina i traju).
I za kraj još malo statistike koja će dati odgovor koliko zapravo volite novac ili samo tako tvrdite:
Nijemci su izrazito nisko zadužen narod. Ne kupuju kuće i stanove, svega 33% njih imalo je 2011. dopušteni kredit (minus) u banci, a većina ga nikad nije ni pipnula. Tijekom prošle godine samo 18% plaćanja zabilježeno je na njihovim karticama (u Francuskoj 50%, a u Velikoj Britaniji 59%).
Vezane teme:
She Ekonomija: Otkrivamo koliko žene uistinu troše
Istraživanje u SAD: Što su žene prestale kupovati (i što kupuju umjesto toga)